Početna » Ekonomija » Kakve će ove godine biti otkupne cene srpske maline i višnje?

Dobre vesti kada je reč o cenama voća

Kakve će ove godine biti otkupne cene srpske maline i višnje?

Analitičar Dušan Zečević, stručnjak za trgovinu voćem, izneo je u emisiji “Dobra zemlja” dobre vesti kada je reč o cenama voća. Kako je naveo, “smanjene su površine, tako da ove godine očekujemo dobre cene”.

Malina startuje sa visokim cenama

– Konkretno, što se maline tiče, startovaće sa 350, a verovatno i sa 400 dinara. Biće borba za malinu – kaže Zečević.

Višnja i šljiva će takođe imati dobru cenu

Za višnju se očekuje da startuje sa minimalno 100, a najverovatnije 120 dinara. Mraz je rod prepolovio, a u poslednjih nekoliko godina je izgrađeno dosta novih kapaciteta, pa će i tu biti, bez sumnje, dobra cena. Isto važi i šljivu koju su neočekivani aprilski minusi možda i najviše desetkovali, ako izuzmemo kajsiju, koja je prva stradala.

I kupina će biti isplativa

Zečević očekuje da će ove godine i kupinari imati razlog da se raduju:

– E sad, da molimo Boga da i sa prodajom bude tako, pa da nemamo problema kao nakon 2022 – navodi Zečević.

Uticaj Poljske i Čilea na formiranje cena

Za finalnu procenu cena čeka se Poljska, no, u okruženju je dosta toga izmrzlo, a zalihe su prazne, kako kod nas, tako i na zapadu, tako da je sagovornik emisije u svoje informacije siguran.

Objašnjava da, kada je malina u pitanju, veliki sistemi prate cenu Čilea, i da se na osnovu toga uglavnom formira cena maline i kod nas. Ove godine, čileanski rolend je u Evropu došao po ceni od 4 EUR, pa je stvar prilično jasna.

Savet voćarima: Ulagati u skladištenje i preradu

Savetovao je svim voćarima da svako gazdinstvo ima svoj skladišni kapacitet i neku mini-preradu.

Ako vi malinu zamrznete na gazdinstvu, mini hladnjače do 10 tona, kontejnerskog tipa, vi onda čekate najbolju cenu. Ona je prošlog leta otkupljivana za 250 dinara, a pre mesec dana ste za nju mogli da dobijete 450 dinara ili 400, zavisno od kvaliteta.

Kada nemate kapacitete, i hladnjače i trgovci su prinuđeni da vuku kredite, ulaze razni posrednici sa svojim novcem, i nekih 100 dinara po kilogramu pojedu banke i posrednici – objašnjava on za kraj.

Izvor: eKapija, Agrobiznis.rs

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.