Početna » Geoanalitika » Iz ugla stratega: Kako će izgledati svet 2035. godine?

Ratovi, klimatske promene, finansije

Iz ugla stratega: Kako će izgledati svet 2035. godine?

Nedavna anketa sprovedena među 357 političkih stratega i stručnjaka za geopolitiku pružila je uvid u verovatnu budućnost čovečanstva. Četiri od deset ispitanika (40,5 odsto) smatra da će veliki rat koji uključuje sile poput SAD, Kine ili Rusije izbiti do 2035. godine. Oni su izneli i svoje viđenje kako će izgledati svet 2035. godine

Većina onih koji veruju da je treći svetski rat neizbežan smatra da će on verovatno uključivati nuklearno oružje i borbe u svemiru. Najistaknutiji primer koji je naveo ispitanike da predviđaju ovu mogućnost je uspostava američki Svemirskih snaga 2019. godine od strane Donalda Trampa, tokom njegovog prvog mandata u Beloj kući.

Nova vojna grana Pentagona navodi na svojoj veb stranici da, „svemirske snage reaguju, razvijaju se i pružaju borbene sposobnosti u, iz i prema svemiru, što omogućava SAD i našim saveznicima da odvraćaju i, ako bude potrebno, pobede bilo koju pretnju američkim svemirskim sposobnostima“.

Pandemija i finansije

Druga najveća pretnja svetu 2035. godine biće klimatske promene. Ovo je stav tri od deset stručnjaka. Samo 1,7 odsto ispitanika smatra da će nova pandemija biti najvažnija kriza koja će pogoditi globalnu populaciju. Njih 5,1 odsto smatra da će rastući finansijski dug oslabiti svet do 2035.

Anketu je sproveo Atlantski Savet, tink-tank za globalna pitanja sa sedištem u Vašingtonu, koji se fokusira na međunarodnu sigurnost i globalan ekonomski prosperitet. Grupa je analizirala trenutna dešavanja, predviđajući kako će određeni zakoni, regulative i vojni potezi uticati na svet 2035.

Tramp je u petak rekao ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da se „kocka sa trećim svetskim ratom“ nastavljajući rat sa Rusijom.

U narednih deset godina, politički strategisti takođe predviđaju da rat neće dobro završiti za Ukrajince, da će ekonomska i diplomatska dominacija SAD opadati i da će globalne demokratije nastaviti da opadaju, ulazeći u „demokratsku depresiju“.

„Mračnije prognoze bile su u skladu sa pesimističkim globalnim pogledima, sa 62 odsto ispitanika koji očekuju da će svet za deset godina biti lošiji nego sada, dok samo 38 odsto predviđa da će biti bolji,“ navodi tim Atlantskog Saveta.

Klimatske promene

Iako je anketa pokazala da je globalni nuklearni rat velika briga za mnoge, više stručnjaka i dalje smatra da je klimatska nužda najhitniji problem. Tri od deset ispitanika (29,9 odsto) rangirali su klimatske promene kao najveću pretnju globalnom prosperitetu između 2025. i 2035. godine. To je samo malo nadmašilo rat među velikim svetskim silama (27,6 odsto).

Trenutno, ogromna većina studija se slaže da je čovek glavni uzročnik globalnog zagrejavanja. Zagovarači klimatskih promena okrivljuju promenjive vremenske obrasce za nedavne katastrofe, uključujući jače uragane u Atlantskom okeanu i razorne šumske požare u Kaliforniji.

Iako grupa stručnjaka nije davala specifična predviđanja o tome kako će klimatske promene uništiti planetu, većina (51 odsto) veruje da će do 2035. godine doći do veće globalne saradnje kako bi se zaustavila ova kriza. Kako svet ulazi u budućnost, raste strah da će roboti oduzeti sve više poslova običnim ljudima.

Zanimljivo je da je uspon napredne veštačke inteligencije široko dočekan pozitivno, a većina stručnjaka ne strahuje od gubitka radnih mesta zbog automatizacije.

„Nisu sve prognoze bile pesimistične. Na primer, 58 odsto onih koji su učestvovali u našem istraživanju Global Forsajt 2025 smatra da će veštačka inteligencija, u celini, imati pozitivan uticaj na globalne događaje u narednih deset godina“, navodi Atlantski Savet.

Dok AI možda neće zameniti sve zaposlene u većini američkih kancelarija, stručnjaci su i dalje zabrinuti zbog opadanja Amerike kao domaćina ekonomske moći i tehnoloških inovacija. U poređenju sa istraživanjem Global Forsajt 2024. godine, manji broj ispitanika veruje da će SAD i dalje biti dominantna ekonomska sila sveta do 2035. godine – opao je sa 52 na 49 odsto.

BRIKS, Grupa sedam, Bliski istok…

Stručnjaci za globalna pitanja upozoravaju i na nove globalne saveze u narednih 10 godina koji bi mogli ugroziti SAD i NATO. Gotovo polovina ispitanika (47,4 odsto) veruje da će Kina predvoditi novi savez koji će je zvanično povezati sa Rusijom, Iranom i Severnom Korejom. Kina, Rusija i Iran su već deo međuvladine organizacije poznate kao BRIKS, koja se sastoji od 10 nacija.

Strategisti se plaše da bi ovaj savez mogao uskoro rival Grupi sedam (G7), koja čine Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD.

Što se tiče glavnih igrača u ovom novom savezu, istraživanje otkriva da skoro 65 odsto ispitanika delimično ili u potpunosti slaže da će Kina pokušati da izvrši invaziju na Tajvan. To je skok od 15 odsto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. U međuvremenu, 45 odsto stručnjaka smatra da će Rusija ući u oružani sukob sa NATO u narednih deset godina.

„Među ispitanicima koji očekuju još jedan svetski rat u narednoj deceniji, 69 odsto predviđa direktan sukob između Rusije i NATO“, otkriva tink tank.

Do 2025. godine, postoji devet zemalja koje imaju pristup nuklearnom oružju, prema Uniji zabrinutih naučnika. Na tom spisku su Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Kina, Velika Britanija, Pakistan, Indija, Izrael i Severna Koreja.

Na Bliskom istoku, novo istraživanje prikazuje složenu sliku u vezi sa Izraelom i njihovim trenutnim konfliktima u tom regionu. Većina stručnjaka (62,5 odsto) predviđa da će situacija sa Palestincima ostati ista u narednih 10 godina, da će Izrael i dalje okupirati palestinske teritorije.

Međutim, više od polovine ispitanika (56 odsto) smatra da će Izrael imati normalizovane diplomatske odnose sa Saudijskom Arabijom do 2035. Samo 17 odsto veruje da će svet videti suverenu, nezavisnu palestinsku državu u narednoj deceniji, a manje od 10 odsto smatra da će Izrael postići prijateljske odnose sa Iranom do tada

Izvor: Telegraf

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.