Početna » Društvo » Da li znate da u svetu živi 380 miliona hrišćana koji trpe visok stepen progona?

Najveći progoni su u Nigeriji, Somaliji, Severnoj Koreji i Siriji

Da li znate da u svetu živi 380 miliona hrišćana koji trpe visok stepen progona?

Prema najnovijem izveštaju organizacije Open Doors (World Watch List 2025), danas više od 380 miliona hrišćana širom sveta živi pod visokim stepenom progona ili diskriminacije zbog svoje vere.

To znači da je jedan od sedam hrišćana na našoj planeti izložen pritisku, neprijateljstvu ili nasilju upravo zbog verovanja u Hrista.

U Africi je ugrožen svaki peti hrišćanin, dok je u Aziji situacija još teža, gde čak dva od pet hrišćana žive pod pritiskom ili progonom zatvaranja, državnih mera ili napada ekstremističkih grupa.

Cena koja se često ne vidi

Period između oktobra 2023. i septembra 2024. godine pokazuje zastrašujuću statistiku. U tom vremenu 4.476 hrišćana je ubijeno zbog svoje vere, što znači da je svakoga dana u proseku više od dvanaest vernika izgubilo život zbog toga što se nazivaju hrišćanima.

Najsmrtonosnija zemlja za hrišćane je Nigerija, koja nosi više od dve trećine ukupnih ubistava. Ipak, napadima su ugrožene i hrišćanske zajednice u Somaliji, Demokratskoj Republici Kongo, Burkini Faso, Indiji i nekoliko azijskih i bliskoistočnih država.

Ovo su najekstremniji oblici proganjanja, ali žalosna istina jeste da nasilje nije jedini način uništavanja hrišćanskog prisustva.

Zatvori, progon, skrivene crkve

Prema istom izveštaju, 4.744 hrišćana je uhapšeno, zatvoreno ili osuđeno na osnovu verskih optužbi, često bez pravednog suđenja.

Više od 7.600 crkvenih i hrišćanskih objekata ugašeno je, uništeno, napadnuto ili zapaljeno. To nisu samo zgrade, već duhovni centri, mesta zajedništva, škole, bolnice i sigurne kuće za najugroženije.

U velikim delovima Afrike i Azije mnogi hrišćani su bili primorani da napuste svoje domove ili da se skrivaju. Zbog neredovnog izveštavanja i nemogućnosti da se dobiju tačni podaci, procenjuje se da je broj raseljenih još veći nego što statistika pokazuje.

U nekim zemljama hrišćanska bogosluženja kao što su Misa ili Sveta Liturgija se obavljaju u tišini, u podrumima ili u napuštenim zgradama. Umesto zvona i pojanja, vernici šapatom izgovaraju molitve, jer svaka pogrešna reč može značiti zatvor ili napad.

Zemlje sa najtežim oblicima progona

Izveštaj World Watch List 2025 izdvaja grupu zemalja u kojima je progon ocenjen kao „ekstreman“. Na vrhu liste je Severna Koreja,

Progon hrišćana u Severnoj Koreji
Foto: macleans.ca

zatim Somalija, Jemen, Libija, Sudan, Eritreja, Nigerija, Pakistan, Iran, Sirija, Avganistan, Indija, Saudijska Arabija i Mjanmar.

U ovim državama spajaju se različiti oblici progona – od državnih zabrana, pritisaka i nadzora, do napada lokalnih grupa, proganjanja novoobraćenih, pa čak i rizika od smrtne kazne.

Primer Severne Koreje dobro pokazuje koliko je opasno posedovati Bibliju, a kamoli okupljati se na molitvu. U Indiji, vernici se sve češće suočavaju sa pritiscima koje stvaraju antikonverzijski zakoni i rastući verski nacionalizam. Na područjima Afrike i Bliskog istoka, ratovi, terorizam i nestabilnost otvaraju prostor za napade na hrišćanske zajednice.

Iza svakog broja stoji čovek

Važno je imati na umu da iza svakog broja stoji čovek – porodica, dete, duhovnik ili pastor, čitavo selo koje živi u strahu. Mnogi od njih nikada neće biti pomenuti u javnosti. Njihova stradanja ostaju nevidljiva, a mnoga mesta bogosluženja nikada neće biti obnovljena.

Podaci koji se navode jesu minimalni, jer u brojnim zemljama nije moguće prikupiti tačne informacije. Ispod površine, stradanje je još veće nego što izveštaji mogu da opišu.

Svetlost koja ne gasi veru

I pored svega, hrišćani nastavljaju da služe Bogu i bližnjima. Tajno se okupljaju, dele hleb sa gladnima, brinu o siromašnima, pomažu izbeglicama, i svedoče Hrista u mestima gde je to opasno.

Progonjena Crkva ostaje duhovni primer neslomljive vere. Njihova istrajnost govori da se istinska vera ne meri udobnim životom, već spremnošću na žrtvu i svedočenje istine.

Poziv savremenoj Crkvi

Ove činjenice ne bi trebalo da izazovu samo prolaznu tugu. One pokreću pitanje naše odgovornosti: da li smo kao udovi Hristovog tela, kao Crkva, spremni da stanemo uz one koji stradaju?

Neophodno je razvijati svest, moliti se, razgovarati u svojim zajednicama, podržavati ugrožene, govoriti javno o pravu na veru i slobodu.

Ako ostanemo nemi, progon će se nastaviti u tišini. Ako progovorimo, ako ljubimo, ako se molimo i pomažemo, makar u malom, postajemo svetlost u tamnim delovima sveta.

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.