Početna » Istorija » Bitka na Mačkovom kamenu: Okršaj koji je imao dalekosežne posledice za slobodu Srbije

Mačkov kamen – simbol stradanja i otpora u Velikom ratu

Bitka na Mačkovom kamenu: Okršaj koji je imao dalekosežne posledice za slobodu Srbije

Nakon blistave srpske pobede u Cerskoj bici avgusta 1914., koja je u istoriji ostala zabeležena kao prva saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu, usledio je novi, još krvaviji okršaj.

Austrougarska monarhija, ponižena porazom i gubitkom ugleda u svetskoj javnosti, pokrenula je novu ofanzivu u nameri da probije srpske linije i zauzme zapadne krajeve Srbije.

U tim okolnostima, početkom septembra 1914. godine, na planini Jagodnji u severozapadnoj Srbiji, došlo je do sudara srpske Prve armije, pod komandom vojvode Živojina Mišića, i austrougarske Šeste armije. Težište borbi bilo je na visoravni Mačkov kamen, koji je imao ogroman strateški značaj za kontrolu pravca ka Drini.

Krvavi boj bez predaha

Borbe su započele 19. septembra i trajale četiri dana, bez odmora i predaha. Srpski vojnici, izmoreni posle Cerske bitke i sa ograničenim rezervama municije, našli su se pred nadmoćnim neprijateljem, čija je armija bila bolje snabdevena i podržana jačom artiljerijom.

Mačkov kamen postao je simbol ratničkog prkosa – vojnici su se često sukobljavali u borbi prsa u prsa, bajonetima i prikladnicama. U jednom od takvih juriša poginuo je i potpukovnik Dušan Purić, komandant Četvrtog pešadijskog puka Prvog poziva, koji je ličnim primerom podsticao svoje vojnike. Njegova smrt ostala je upamćena kao čin požrtvovanosti i vojničke časti.

Dušan Purić, heroj sa Mačkovog kamena
Foto: Dušan Purić, heroj sa Mačkovog kamena

Procenjuje se da je u bici stradalo oko 800 srpskih i 1.200 austrougarskih vojnika, dok je broj ranjenih bio višestruko veći.

Povlačenje i posledice

Iako su srpske trupe pokazale izuzetnu hrabrost, brojna i artiljerijska nadmoć Austrougara naterala ih je na povlačenje. Dodatni problem predstavljala je hronična nestašica municije, jer su savezničke isporuke kasnile.

Povlačenje nije bilo sramota, već nužan potez da bi se sačuvala vojska za predstojeće bitke.

Nakon bitke, srpske snage su nastavile borbe u okolini, pripremajući se za novu fazu rata. Usledila je Kolubarska bitka u novembru 1914, u kojoj će Srbija izvojevati još jednu istorijsku pobedu i ponovo odgurnuti neprijatelja preko Drine i Save.

Vojvoda Živojin Mišić na Kolubarskoj bici
Foto: Kolubarska bitka / Vojvoda Živojin Mišić

Istorijski značaj

Mačkov kamen nije doneo odlučujuću pobedu nijednoj strani, ali je imao dalekosežne posledice. Za Srbiju, to je bila opomena da se rat neće završiti brzo i da će cena slobode biti ogromna. Za Austrougarsku, iako taktički uspeh, bitka je značila nove gubitke i produžetak iscrpljujućeg rata.

Srpska vojska je na Mačkovom kamenu pokazala upornost i borbeni moral, iako su uslovi bili skoro nepodnošljivi. Taj duh će uskoro doći do punog izražaja u Kolubarskoj bici, kada će izgledi biti još teži, ali i pobeda još slavnija.

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.