Početna » Društvo » Koje rizike nosi pakovanje hrane „za poneti“ koje samo gurnemo u mikrotalasnu

Koje rizike nosi pakovanje hrane „za poneti“ koje samo gurnemo u mikrotalasnu

Plastične kutije za jednokratnu upotrebu mogu da ispuštaju opasne hemikalije u hranu koju pakujemo „za kasnije“, potencijalno povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti…

U eksperimentima na pacovima, istraživači u Kini su pronašli dokaze da voda za piće izložena različitim hemijskim aditivima koji prodiru iz zagrejane plastične ambalaže izaziva promene u telu, koje počinju sa promenama u bakterijama koje se nalaze u crevima.

Glodari koji su unosili „koktel sa plastičnim zagađivačima tokom samo tri meseca pokazali su slabe mišiće, lošu koordinaciju pokreta, više upala kao i povećane mitohondrije u ćelijama srčanog tkiva. Kod njih je uočeno i krvarenje između ćelija miokarda.

Ne zna se da li se sve navedeno pod istim uslovima dešava i u ljudskom telu, ali nalazi sugerišu da plastične posude u dodiru sa zagrejanom hranom ili posude namenjene za podgrevanje i mikrotalasnu pećnicu, nisu bezbedno sredstvo za držanje hrane.

Dok čekaju dodatna istraživanja, autori studije na medicinskom univerzitetu Ningkia u Kini tvrde: „Od suštinskog je značaja izbegavati upotrebu plastičnih posuda za hranu na visokoj temperaturi“.

Njihovi eksperimenti na pacovima bili su podstaknuti istraživanjem na 3.179 starijih odraslih osoba u Kini. Oni koji su prijavili veću izloženost plastici u upoitniku, imali su veću verovatnoću da će patiti od kongestivne srčane insuficijencije.

Druga nedavna i zabrinjavajuća istraživanja otkrila su da se mikroplastika nakuplja u krvnim ugrušcima u ljudskom mozgu, srcu i nogama, pa su epidemiolog Ijueping Vu i njegove kolege odlučili da dalje istraže kardiovaskularne efekte.

Tokom tri meseca hranili su 24 glodara hemikalijama koje se ispuštaju iz plastičnih posuda kada se zagreju ključalom vodom iz česme, a koja uključuju jedinjenja kao što su BPA, ftalati i različiti plastifikatori.Naučnici su plastične posude stavljali u dodir sa toplom vodom iz slavine u trajanju od 1,5 i 15 minuta.

Na kraju, glodari koji su pili kontaminiranu vodu imali su izmenjeno crevno mikrookruženje u poređenju sa osam kontrolnih glodara koji nisu. Njihovi crevni mikrobiomi su se značajno promenili nakon izlaganja plastici i njenim hemikalijama, uključujući promene u flori povezane sa upalama.

Porast rizika od upala

Krv životinja izloženih toploj plastici takođe je pokazala porast inflamatornih imunih elemenata, koji su faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.

Toplota uzrokuje da se plastika lakše razgrađuje, ali čak i flaširana voda, koja se obično drži na sobnoj temperaturi ili hladnija, izgleda da dolazi u rizičan dodir sa mikroplastikom.

Nedavno su studije pokazale da plastične posude koje sa hranom ubacujemo u mikrotalasnu peć, mogu otpustiti mikroplastiku i nanoplastiku u obrok, čak i ako se tvrdi da su posude bezbedne u mikrotalasnoj pećnici. Za samo tri minuta može se osloboditi milijarde sitnih plastičnih čestica.

Koliko se tih plastičnih čestica apsorbuje u telo kada se proguta, nije poznato. Takođe je misterija koliko dugo se fragmenti zadržavaju u obroku ili tečnostima.

Neke studije o začepljenim arterijama kod ljudskih pacijenata otkrile su sitne fragmente plastike koji se nakupljaju u više od 50 procenata naslaga. U roku od otprilike 34 meseca od operacije, oni sa tragovima plastike u arterijama imali su 4,5 puta veću verovatnoću da će imati srčani udar, moždani udar ili smrt u poređenju sa onima kod kojih plastika nije otkrivena.

Kada je telo izloženo plastičnim zagađivačima, istraživači sumnjaju da postoji šansa da aditivi mogu smanjiti aktivnost antioksidativnih enzima i pokrenuti zapaljensku reakciju tela, ostavljajući ga izloženim kardiovaskularnim oštećenjima, objašnjavaju istraživači.

Potencijalni efekti zagađenja plastikom na zdravlje tek počinju da se pojavljuju, ali sve veći dokazi ne ulivaju nadu.

U studiji objavljenoj prošle godine, naučnici su otkrili da kada ljudi stavljaju vrući plastični pribor za jelo za jednokratnu upotrebu u usta, to smanjuje njihovu raznolikost crevnog mikro-sveta.

Studija je objavljena u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety.

Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.