Početna » Geoanalitika » Kina je motor energetske tranzicije u Africi

Geopolitička ekonomija

Kina je motor energetske tranzicije u Africi

Kina je od početka 21. veka značajno uticala na ekonomski razvoj Afrike, posebno nakon svog pristupanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji 2001. godine. Ekonomska saradnja između Kine i Afrike značajno je porasla, a Kina je postala jedan od najvećih trgovinskih partnera i investitora na kontinentu. Investicije su uglavnom usmerene na infrastrukturne projekte, kao što su putevi, železnice i energetski objekti, ali i na eksploataciju prirodnih resursa. Ove aktivnosti su doprinele značajnom ekonomskom rastu u mnogim afričkim zemljama.

Kina ima jedinstvenu priliku da preuzme ulogu motora energetske tranzicije u Africi, ali prvo mora da preokrene skoro dve decenije zanemarivanja ulaganja u afričku „zelenu” energiju, pokazalo je istraživanje Bostonskog univerziteta, prenosi Rojters. Peking je danas najveći bilateralni trgovinski partner afričkih zemalja i finansijer velikih infrastrukturnih projekata, vrednih milijarde dolara.

Pre tri godine, predsednik Si Đinping rekao je da Kina neće graditi nove elektrane na ugalj u inostranstvu, obećavajući da će nastojati da ublaži klimatske promene podržavanjem razvoja zelene i niskougljenične energije. Potencijal zelene energije Afrike je među najvećima u svetu, ali su kineski krediti i investicije do sada samo skromno podržavali energetsku tranziciju kontinenta, navodi se u izveštaju Centra za politiku globalnog razvoja Bostonskog univerziteta i Konzorcijuma za afrička ekonomska istraživanja.

Od 2000. do 2022. krediti za obnovljive izvore energije, poput sunca i vetra, činili su samo dva odsto od ukupnih 52 milijarde dolara kredita za energetske projekte. Više od polovine novca je usmereno na fosilna goriva. Dominiraju fosilna goriva
„S obzirom na trenutne ekonomske izazove i buduće energetske mogućnosti, Kina može da igra važnu ulogu u afričkom pristupu energiji i tranziciji kroz trgovinu, finansije i direktne strane investicije“, navodi se u izveštaju. Kineske razvojne finansijske institucije do sada su ulagale uglavnom u vađenje i izvoz sirovina u Kinu i u projekte elektrifikacije, a zajmovi kineskih banaka su pratili iste prioritete, finansirajući izvoz nafte i minerala u matičnu zemlju.

Najmanje osam hidroenergetskih projekata finansiranih od strane Kineske eksportno-uvozne banke (CHEKSIM) i koji predstavljaju 26 odsto hidroenergetskih kredita podržaće vađenje metala. „Ono (finansiranje) je donelo prihod od izvoza afričkim ekonomijama, ali afričke zemlje još uvek ne uživaju pune prednosti tehnologija obnovljivih izvora energije“, navodi se u izveštaju.

U 2022. godini, fosilna goriva su činila oko 75 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Africi i oko 90 odsto potrošnje, navodi se u izveštaju.

Pad cena sirovina 2015. godine i pandemija izazvali su promene u dinamici odnosa između Kine i Afrike. Neke afričke zemlje su postale veoma zavisne od ekonomske saradnje sa Kinom, što je dovelo do zabrinutosti zbog potencijalne prekomerne zavisnosti i dugova. Međutim, postoje i prednosti, kao što su nove mogućnosti za trgovinu i investicije, koje mogu doprineti daljem razvoju i modernizaciji afričkih ekonomija.

Budućnost odnosa između Kine i Afrike će verovatno zavisiti od toga kako obe strane upravljaju ovim izazovima i mogućnostima. Afričke zemlje teže da diverzifikuju svoje ekonomske partnere i izvore investicija, dok Kina nastoji da poboljša svoj imidž i da pokaže da njene aktivnosti imaju pozitivan uticaj na lokalne zajednice i da doprinose održivom razvoju. Istraživanja pokazuju da su afričke vlade uglavnom pozitivno nastrojene prema kineskim investicijama. Neke zemlje su prihvatile kineske investicije kao sredstvo za brzi ekonomski rast i modernizaciju, dok druge pažljivo vagaju potencijalne dugoročne posledice takve saradnje. Zambija, na primer, se suočila sa izazovima zbog velikog duga prema Kini, što je dovelo do debata o takozvanoj „diplomatiji dugovne zamke“. S druge strane, postoji i značajan rast kineskih direktnih stranih investicija u Africi, koje su porasle sa 74,8 miliona dolara 2003. godine na 5,4 milijarde dolara 2018. godine.

U svetlu ovih izazova, postoji potreba za balansiranjem ekonomskih interesa i zaštitom nacionalnih interesa afričkih zemalja. Dijalog i saradnja mogu pomoći u formulisanju strategija koje će obezbediti da kineske investicije doprinose dugoročnom i održivom razvoju, uz poštovanje lokalnih uslova i potreba. Ovo uključuje i promovisanje transparentnosti, odgovornosti i uključivanja lokalnih zajednica u procese odlučivanja. Sa svoje strane, Kina može nastaviti da se prilagođava afričkim percepcijama i inicijativama politike, što može dovesti do boljeg razumevanja i saradnje između dve strane.

Uzimajući u obzir sve ove faktore, budućnost ekonomskih odnosa između Kine i Afrike ostaje dinamična i multidimenzionalna. Ona će zahtevati pažljivo navigiranje i strategijsko planiranje kako bi se osiguralo da obe strane imaju koristi od ovih odnosa, dok se istovremeno upravlja rizicima i izazovima koji se pojavljuju na putu ka zajedničkom napretku i razvoju.

Izvor: geopolitika.news / Kompas

Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.