Početna » Kultura » Kako je sonet „Grecija“ postao Jesenjinov apel za podršku Srbiji?

Zašto je Jesenjin prekorio Grčku zbog ćutanja dok Srbija krvari?

Kako je sonet „Grecija“ postao Jesenjinov apel za podršku Srbiji?

Sergej Jesenjin jedan je od najznačajnijih ruskih pesnika između dva svetska rata. Uživao je veliku popularnost, naročito kod mladih čitalaca, u Rusiji i u svetu. Bio je pesnik prirode, snažnih osećanja i strasti.

Jesenjin važi za jednog od najboljih i ujedno najomiljenijih pesnika Rusije. Zbog porekla sa sela, on je sebe smatrao „pesnikom sela“, i u mnogim svojim delima bavio se životom na selu.

Najpoznatija dela

Najpoznatija dela su mu roman u stihovima „Ana Snjegina“, „Pesma o keruši“, „Ispovest mangupa“, „Kačalovljevom psu“ i poema „Crni čovek“.

Jesenjin o Srbiji

Ovako je Jesenjin govorio o Srbiji: U svom sonetu „Grecija“ Jesenjin slavi Srbiju, a Grčku kori zbog pasivnosti i dvoumljenja. Učinio je to kao budući vojnik na ruskom frontu Prvog svetskog rata. Pozvan u vojsku u Petrogradu 25. marta 1916, upućen je u Carsko Selo i raspoređen u posadu sanitetskog voza broj 143.

Istorijski kontekst nastanka soneta „Grecija“

Nastanak soneta „Grčka“ podsticalo je i pisanje ruskih novina, početkom 1915, o neslozi Grka da stupe u rat. Jedni su za saradnju sa Nemcima, drugi naklonjeni Antanti. U svom sonetu u moskovskom časopisu („Ognivo, 1915), Jesenjin je, za podstrek Grcima, pomenuo slavne iz njihove drevne istorije – junake Trojanskog rata i Homerove „Ilijade“. A u poslednjoj strofi, uputio je Grčkoj jarke reči ohrabrenja: „Britak mač izvuci. Budi sestra srpska“.

Sonet „Grecija“

Mogučiй Ahilles gromil tverdыni Troi.
Blistatelьnый Patrokl sražennый umiral.
A Gektor meč o travu vыtiral
I sыpal na vraga cvetuщie levkoi.

Nad prahom gorestno sletalisь s plačem soi,
I lunnый serp setь tunik prorыval.
Ustalый Ahilles na zemlю pripadal,
On nes ubitogo v rodimыe pokoi.

Ah, Greciя! mečta duši moeй!
Tы skazka nežnaя, no я k tebe nežneй,
Nežneй, čem k Gektoru, geroю, Andromaha.

Vozьmi svoй meč. Budь Serbii sestroю.
Napomni miru sgibnuvšuю Troю,
I dlя vandalov pustь černeюt meč i plaha.

1915

Grecija

(prevod na srpski)

Moćni Ahil razarao je zidove Troje.
Sjajni Patroklo, smrtno ranjen, umirao je.
A Hektor mač o travu brisao,
I na neprijatelja sipao mirišljave levkoje.

Nad pepelom su tužne sove letele sa plačem,
A mesečev srp cepao je tkaninu tunika.
Umorno je Ahil na zemlju padao,
Noseći mrtvog druga u otadžbinska ognjišta.

Ah, Grčko! Ti si san duše moje!
Baža nežna, ali ja sam k tebi nežniji,
Nežniji nego što je Andromaha bila Hektoru, junaku.

Uzmi svoj mač. Budi Srbiji sestra.
Opomeni svet na propalu Troju,
I neka varvarima zamrknu mač i vešala.

Jesenjinove reči o Srbima

Navodno su i ovo reči ruskog pesnika o srpskom narodu, ali za sada nema potvrde autentičnosti:

„Daleko, ispod Karpata, tamo gde dve reke teku kroz ravnicu, postoji jedan narod. Seljački i žilav, nalik ruskom narodu. To je srpski narod. Težaci koji ljube zemlju i nebo slovenskom ljubavlju za zavičaj. Ćudljivi, ali topla srca.“

Izvor: rasen.rs

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.