Iako tek manji deo radnika u evrozoni strahuje da bi američke carine mogle ugroziti njihova radna mesta, one bi ipak mogle usporiti rast već oslabljenog evropskog privrednog sistema, naveli su u petak stručnjaci Evropske centralne banke (ECB) na zvaničnom blogu ove institucije.
Američka vlada je u julu uvela niz carina na uvoz robe iz Evropske unije, čime se efektivna carinska stopa povećala na oko 13,1%, sa prethodnih 2,3%, što predstavlja značajan problem za EU, budući da su Sjedinjene Američke Države i dalje najveće evropsko izvozno tržište.
Iako samo 15% evropskih radnika navodi da strahuje da bi zbog carina moglo doći do gubitka radnih mesta, to i dalje može imati značajan efekat na evropsku ekonomiju, pokazuju podaci iz najnovije ankete o očekivanjima evropskih potrošača, na koju se pozivaju istraživači ECB-a.
„Radnici koji najviše očekuju da će izgubiti posao, najčešće ga zapravo izgube znatno kasnije. Zbog toga, iako se čini da je direktni efekat američkih carina na radna mesta trenutno ograničen, učinak za pojedine grupe radnika može biti snažniji i dodatno oslabiti optimizam kompanija i potrošača,“ navode autori analize.
Carine pretnja ekonomiji sa slabim rastom
Podaci iz ankete su značajni jer ECB očekuje da će glavni izvor evropskog ekonomskog rasta ove i naredne godine biti domaća potrošnja, delimično zahvaljujući domaćinstvima koja troše sredstva iz svojih visokih stopa štednje.
Međutim, kako štednja i dalje raste, kreatori monetarne politike preispituju ovu pretpostavku, budući da je neizvesnost oko privrednih kretanja i dalje izražena, što je vidljivo iz beleški sa sastanka Saveta ECB-a iz septembra, objavljenih u četvrtak.
Rezultati ankete ukazuju na negativan rizik za evropski privredni rast usled američkih carina, koji bi mogao imati domino efekat na ekonomiju koja trenutno raste skromnom stopom od oko 1% godišnje.
Ko se najviše plaši carina
Istraživanje ECB-a pokazuje da se radnici u industriji, građevinarstvu i trgovini najviše plaše negativnih efekata američkih carina na robu, dok zaposleni u uslužnom, finansijskom i IT sektoru smatraju da su njihova radna mesta posebno izložena ovom udaru.
„To se naročito odnosi na radnike u Irskoj i Holandiji, gde se nalaze evropska sedišta brojnih američkih kompanija i koje imaju veoma otvorene ekonomije,“ zaključuju stručnjaci ECB-a.