Početna » Istorija » Da li znate kako je nastradao Jure Francetić, jedan od najsvirepijih ustaša?

Odgovoran za smrt više od 6000 Srba

Da li znate kako je nastradao Jure Francetić, jedan od najsvirepijih ustaša?

Ove i prošle godine se puno govorilo o Blagoju Jovoviću koji je konačno počeo da dobija mesto koje zaslužuje u srpskoj istoriji. Tu ipak nije kraj priče o srpskim osvetnicima.

Jure Francetić, komandant Crne legije, ustaške jedinice koja je masakrirala i pobila hiljade Srba, navodno je zaštitio pravoslavno stanovništvo Goražda od odmazde muslimana. Francetić je muslimanima izbeglim pred četnicima poručio da se „Srbima ništa ne sme dogoditi“.

Ovo je još jedan primer kako hrvatski istoričari i desničari prekomponuju istoriju. Eto, Jure Francetić koji je odgovoran za masakr nad Srbima na Ozrenu i u istočnoj Bosni 1942. godine i nešto kasnije za pokolje kod Kupresa, bio je humanista koji je štitio civile gde god bi stigao.

Ipak, istorija je zabeležila da su njegovi „crnci“ ( pripadnici Crne legije) u Gornjem Malovanu ubili 70 muškaraca i žena. Takav zločin izvršen je, na primer, i u selu Urije. Partizani su ostavili strašna svedočenja o divljanju ustaša nad nemoćnim seljacima. Kuda god je prošao, Francetić je ostavljao krvave tragove zločina nad Srbima.

Jedan deo Hrvata i danas je fasciniran Francetićem. Toliko, da iz sve snage pokušavaju da njegovu smrt prikažu kao osvetu Italijana koji su ga proterali iz Mostara. Italijani su ga proterali jer su znali šta nakon toga sledi srpskom stanovništvu.

Kada je reč o njegovoj smrti, neko bi rekao da Francetić nije imao sreće. Drugi će reći da ima Boga.

Sreća ili Bog

Naime, avion kojim je leteo pokvario se iznad Slunja. Morao je da sleti nedaleko od sela Močila, jer su kvar navodno su podmetnuli Italijani. Francetić je okupljenim seljacima, Srbima naredio da nađu neki prevoz za njega i pilota. Međutim, seljaci su prepoznali Francetića koji je bio nadaleko poznat po zverstvima.

Jure Francetić
Foto: Jadovno 1941

Pokušali su da ga zarobe ali je Francetić počeo da puca iz automata. Jedan od seljaka, Petar Trbojević opalio je starom lovačkom puškom i pogodio Francetićev automat u deo koji prima šaržer. Automat je onesposobljen i seljaci su Francetića uhvatili golim rukama. Dok se opirao, jedan od seljaka ga je udario tupim delom sekire u glavu. U partizanskom izveštaju navodi se da je to učinio Mile Trbojević.

Francetiću je pukla lobanja. Ubrzo su stigli partizani i preneli ga u Slunj, u bolnicu gde je operisan. Partizani su hteli da ga menjaju za 100 zatočenika iz Jasenovca. Ante Pavelić bi verovatno pristao da oslobodi još jasenovačkih mučenika, jer je Francetić imao čin ustaškog generala i bio je izuzetno poznat i popularan u NDH.

Jure Francetić
Foto: Jadovno 1941

Ustaše su ovu vest krile tri meseca

Francetić nije preživeo. Posle pet dana tokom kojih je bio u komi, na trenutak je došao sebi. Dozivao je Pavelića a onda je na kapama partizana koji su ga čuvali video zvezde petokrake. Umro je 27. decembra 1942. godine, ne shvatajući kako se našao među neprijateljima.

Ustaše su vest o smrti Francetića krili tri meseca i proglasili osmodnevnu žalost. Tek 30. marta, 1943. godine, NDH je objavila vest o smrti Francetića.

Spomenuti Milan Trbojević koji je „nasekirao” Francetića spada u red malo poznatih srpskih junaka. Poput Blagoja Jovovića

Blagoje Jovović
Foto: ATV / Blagoje Jovović

koji je izvršio atentat na Antu Pavelića u Atini. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske se nikada nije oporavio od zadobijenih rana.

Partizani su kamionom odvezli telo Francetića u nepoznatom pravcu i do danas nije poznato gde je sahranjen krvnik. Hrvatski desničari već decenijama pokušavaju da pronađu njegov grob koji bi verovatno postao mesto okupljanja ustaša.

 

Izvor: Jadovno 1941, Politika Magazin

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.