Ujedinjeni Arapski Emirati, jedan od najvećih svetskih izvoznika nafte, 1. maja su napustili Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK) i širi format OPEK+. Ovaj potez analitičari ocenjuju kao ozbiljan udarac za grupu i njenog neformalnog lidera, Saudijsku Arabiju.
Odluka dolazi u trenutku krize na Bliskom istoku, izazvane američko-izraelskim ratom protiv Irana, koji je poremetio tokove nafte iz Persijskog zaliva. Isporuke su otežane zbog blokade Ormuskog moreuza – uskog vodenog prolaza uz obalu UAE, kojim inače prolazi oko petine svetske nafte.
Zašto su Emirati doneli ovakvu odluku?
Abu Dabi navodi da je ovaj potez vođen nacionalnim interesima i da predstavlja deo dugoročne strategije, kao i „suvereni, strateški izbor“ koji treba da omogući veću fleksibilnost u pogledu proizvodnje nafte.
Zvaničnici Emirata već duže vreme signaliziraju da više ne žele da budu ograničeni proizvodnim kvotama, koje su im, uprkos velikim ulaganjima u proširenje kapaciteta, postavljale granice u eksploataciji. Prema navodima izvora, zemlja želi veću slobodu da poveća proizvodnju kada se trenutni poremećaji u snabdevanju ublaže.
Istovremeno, UAE su izrazili zahvalnost za dosadašnju saradnju unutar OPEK-a i sa partnerima iz OPEK+, koji je formiran 2016. godine i uključuje Rusiju, Kazahstan, Oman, Meksiko i druge proizvođače van OPEK-a.
Ko je napustio OPEK, a ko ostaje unutar organizacije?
Tokom poslednje decenije, nekoliko zemalja je napustilo OPEK – uključujući Angolu, Ekvador, Indoneziju i Katar – navodeći različite razloge, od neslaganja oko kvota i troškova članstva do širih političkih tenzija.
Trenutno OPEK ima 12 članica, dok širi format OPEK+ okuplja još deset zemalja, što ukupno čini 22 države, među kojima su i veliki proizvođači poput Rusije, Kazahstana, Omana i Meksika.
Pojedini analitičari smatraju da bi potez UAE mogao podstaći i druge zemlje koje žele da povećaju proizvodnju da preispitaju svoje članstvo.
Koliko nafte proizvode Ujedinjeni Arapski Emirati?
Prema poslednjim dogovorima u okviru OPEK-a, proizvodnja UAE bila je ograničena na oko 3 do 3,5 miliona barela dnevno, dok se realna proizvodnja kretala oko 3,2 miliona barela.
Ova zemlja je tradicionalno bila iza Saudijske Arabije i Iraka po proizvodnim kvotama, ali je u međuvremenu značajno povećala svoje kapacitete. Plan je da se do 2027. godine proizvodnja podigne na oko 5 miliona barela dnevno.
Before tumbling last month to 2.2 million bpd, the UAE had steadily increased production to around 3.6 million bpd. The UAE’s stated crude oil production capacity currently stands at 4.85 million bpd, with an official target to raise that to 5.0 million bpd by 2027 through… pic.twitter.com/Qra7xzQfuG
— Ole S Hansen (@Ole_S_Hansen) April 28, 2026
Izlazak iz OPEK-a omogućiće Emiratima da proizvode bliže svom punom kapacitetu, umesto da se pridržavaju ograničenja koja nameće organizacija.
Kako će reagovati OPEK?
Odlazak UAE znači gubitak značajnog dela proizvodnog kapaciteta grupe – procenjenog na oko 13 odsto – što predstavlja ozbiljan udarac za OPEK+.
Stručnjaci ne očekuju trenutni cenovni rat, već period povećane nestabilnosti i postepenog prilagođavanja, dok preostale članice budu pratile poteze UAE i eventualno ponovo pregovarale o kvotama.
Ova odluka bi, dugoročno, mogla da oslabi strukturu OPEK-a i dovede u pitanje ulogu Saudijske Arabije kao glavnog stabilizatora tržišta.
The UAE quitting Opec means the group has lost 13% of its production capacity (IEA assessments), a damaging blow to its market management capabilities.
For the broader Opec+ alliance, the UAE holds 9% of capacity #OOTT pic.twitter.com/NOuU88NOBI
— Jamie Ingram (@Jamie__Ingram) April 28, 2026
Reakcija tržišta nafte
Tržišta nafte su već bila pod pritiskom usled rata na Bliskom istoku i poremećaja u Persijskom zalivu. Cena nafte tipa Brent premašila je 110 dolara po barelu, dok se američki WTI kretao oko 99 dolara.
Odluka UAE dodatno je povećala neizvesnost, jer trgovci sada balansiraju između mogućeg rasta ponude i tekućih poremećaja u snabdevanju.
Analitičari očekuju da će kratkoročni efekat biti veća volatilnost, uz moguće dugoročne posledice u vidu nestabilnijeg tržišta.
Da li je ovo dobra vest za SAD?
Neki posmatrači smatraju da bi ovaj potez mogao politički odgovarati Vašingtonu.
Američki predsednik Donald Tramp više puta je optuživao OPEK da veštački podiže cene nafte i povezivao američku vojnu podršku zalivskim zemljama sa energetskim interesima.
Slabiji i manje koordinisan OPEK mogao bi, prema tim tumačenjima, da poveća uticaj SAD na pojedinačne izvoznike i globalne cene.
Da li je OPEK dobar za globalne potrošače?
Osnovan pre više od šest decenija, OPEK je imao za cilj da koordinacijom proizvodnje omogući zemljama izvoznicama veću kontrolu nad cenama nafte.
Kritičari tvrde da organizacija koristi kvote i ograničenja kako bi uticala na tržište u svoju korist. Sa druge strane, pristalice ističu da je koordinacija ponekad pomagala stabilizaciji cena, posebno u kriznim periodima poput finansijske krize 2008. godine ili pandemije kovida.
Jedno je izvesno: slabiji i fragmentiraniji OPEK značio bi manje predvidivo globalno tržište nafte, sa većim oscilacijama cena i manje kontrolisanom ponudom.
