Čak 60 odsto karcinoma jetre može da se sprečiti pravovremenim lečenjem hepatitisa, zdravim stilovima života i redovnim kontrolama. Srbija je postigla vidan napredak u lečenju bolesti jetre zahvaljujući Nacionalnom vodiču za virusne hepatitise, ali su i dalje potrebni standardizovan skrining i nadzor kod rizičnih grupa, jačanje multidisciplinarnih timova i decentralizacija lečenja, naglašeno je juče na konferenciji Udruženja pacijenata sa bolestima jetre „Hronos”, koja je održana povodom predstavljanja dokumenta „Poziv na akciju za nacionalni odgovor na izazove lečenja bolesti jetre u Srbiji“.
Dokument je nastao kao rezultat saradnje struke i pacijenata na nedavno održanom Okruglom stolu posvećenom bolestima jetre.
– Ovaj poziv na akciju je zajednički glas struke i pacijenata – da se bolesti jetre otkrivaju ranije i da nijedan bolesnik ne ostane „nevidljiv“ – rekla je Ivana Dragojević, predsednica Udruženja „Hronos” i potpredsednica Evropskog udruženja pacijenata za bolesti jetre (ELPA).
Profesor dr Ivana Milošević, infektolog Klinike za infektivne bolesti UKCS-a, istakla je da su specijalisti opšte medicine „filter” kroz koji prolazi najveći broj broj bolesnika, kao i da je to put kako na vreme mogu da se otkriju oboljenja jetre.
– Svi stariji od 18 godina treba da obave testiranje na hepatitise Be i Ce. Ako je neko pozitivan može na vreme da započne lečenje – rekla je dr Milošević.
Kako je naglasila profesor dr Maja Cvetanović, infektolog iz niškog Kliničkog centra, problem je što oboleli nemaju izražene tegobe, pa bolest dugo protiče bez simptoma.
– Čak 245 miliona ljudi u svetu ima hepatitis Be, a 50 miliona hepatitis Ce. Neotkrivena infekcija vodi u progresivno oštećenje jetre, cirozu ovog organa i hepatoceloralni karcinom. Srbija ima odlične mogućnosti za lečenje. Kada je reč o terapiji protiv hepatitisa Ce, tu je došlo do revolucionarnog otkrića, gde pacijenti kod kuće uzimaju tablete koje imaju minimum neželjenih dejstava, što je unapredilo tok izlečenja bolesti. Terapija je dostupna od 2022, a lečeno je više od 2.000 ljudi. I savremena terapija za lečenje hepatitisa Be je dostupna bez ograničenja – pojasnila je dr Cvetanović.
Profesor dr Tamara Milovanović, gastroenterohepatolog iz UKCS-a, kaže da bolesna jetra dugo „pati” dok bolest ne bude prepoznata. Čak 60 odsto karcinoma jetre može da se sprečiti pravovremenim lečenjem hepatitisa, zdravim stilovima života i redovnim kontrolama.
– Naše navike utiču na zdravlje, pre svega gojaznost i zloupotreba alkohola i cigareta. Kada bi se navike promenile, polovina smrtnih ishoda bi mogla da bude sprečena – kaže dr Milovanović.
Konferencija je ujedno i završni događaj u okviru kampanje „Misli o svojoj jetri“, koja traje šest meseci i sprovodi se kroz edukativne postere, infografike i video sadržaje u gradskom prevozu širom Srbije.
Ovogodišnja kampanja počela je 15. avgusta povodom Svetskog dana hepatitisa, trajaće šest meseci i ima za cilj kontinuitet edukacije građana o zdravlju jetre.
– Naš cilj je da svaka poruka o zdravlju jetre dopre do što većeg broja ljudi – kroz gradski prevoz, kroz lekare primarne zaštite i kroz edukaciju u zajednici – kaže Dragojevićeva.
Kako je naglašeno, dokument „Poziv na akciju” donosi konkretne predloge za jačanje sistema ranog otkrivanja i praćenja bolesti jetre, podizanje svesti o doniranju organa, promociju zdravih stilova života, obaveznu imunizaciju protiv HBV-a za sve profesije u riziku, i uključivanje pacijenata u kreiranje politika i edukaciju zajednice.






