Komisija za strategiju nacionalne odbrane američkog Kongresa objavila je izveštaj o stanju u oružanim snagama. U njemu panično upozorava da se SAD ne mogu odupreti ni Rusiji, a ni Kini, te dobiti eventualni rat s njima-
Poručuju da američka javnost nije svesna sve opasnije rastuće vojne i ekonomske moći Pekinga. Ali i sve ozbiljnijih pretnji Moskve, te potencijalnih rizika koji dolaze od Irana, ali i drugih, kako su ih nazvali – odmetničkih država.
Prema ocenama pojedinih analitičara, neprijatna je ovo vest. Odnosno konstatacija za stratege u Pentagonu koji su odgajani na mitu o neprikosnovenoj američkoj hegemoniji.
Menjanje taktike
Članovi komisije, među kojima su predstavnici obaveštajnih i specijalnih službi, bivše diplomate i generali u penziji, upozorili su da je Amerika u vojnom smislu daleko iza Rusije i Kine, te da taj jaz svake godine samo raste. Priznali su i da Amerika prvi put nakon hladnog rata s druge strane ima moćne protivnike. Zbog toga su pozvali na hitnu promenu dosadašnje vojne strategije.
Ona je do raspada SSSR-a bila utemeljena na takozvanoj Volfovicovoj doktrini. Ona je podrazumevala da se vojno razbije svaka zemlju koja se usudi da se razvija ubrzanim tempom. Da li se Irak uspešno razvija? Napada se i ubija lider te zemlje. Da li Jugoslavija napreduje? Potrebno ju je bombardovati. Da li je Libija postala najuspešnija zemlja u Africi? Jeste. Danas su u ovoj zemlji samo ruševine.
Američka vojska je širom sveta sve uništavala bez straha od odgovora. Sklonjene su vlade i elite koje su bile nedovoljno lojalne njihovoj hegemoniji, a ostatku vazala data je surova lekcija.
Zbližavanje Rusije i Kine
Danas to više ne pali, navodi se u ovom dokumentu. Kada je u pitanju Kina, ističe se da ova mnogoljudna zemlja predstavlja najozbiljniju pretnju vojnoj i ekonomskoj moći SAD. Kako su istakli, ona na mnogo načina smanjuje američku prednost u zapadnom Pacifiku. Navode da se Kina danas može pohvaliti najvećom mornaricom na svetu, sa više od 370 brodova i podmornica. Dodaje se da Peking ubrzano proširuje i modernizuje svoje vazdušne snage i nuklearni arsenal.
Ukazuju i na opasno širenje kineskog uticaja. Odnosno takmičenje Pekinga sa Vašingtonom u svakom regionu sveta i u svim domenima. To se ogleda i u prodaji oklopnih vozila, mlaznjaka i protivbrodskih projektila Venecueli, te pokušajima da se posreduje u saudijsko-iranskom dogovoru…
Navodi se i da postoji više od 20 zemalja u kojima Kina ima svog ambasadora, a SAD nemaju, čime se Vašington odriče strateške mogućnosti da se takmiči u tim zemljama.
Ističe se i da je rat u Ukrajini opasno zbližio Rusiju i Kinu. Smatraju da ova saradnja, zajedno s onom koju Moskva razvija sa Iranom, ali i Severnom Korejom, sugeriše da se SAD već suočavaju sa ozbiljnim izazovima. Ukazano je i da se nikako ne sme dozvoliti da Rusija dobije kontrolu nad Ukrajinom, odnosno njenom granicom,. Na taj način, bi se njen uticaj protezao od Arktika do Crnog mora.
Totalni rat
Kako je dalje navedeno u ovom dokumentu, neophodna su daleko veća finansijska sredstva za adekvatnu pripremu za globalni sukob koji postaje gotovo sve izvesniji. Stoga je Komisija za strategiju nacionalne odbrane ponudila novi koncept “totalnog rata”. On podrazumijeva vojnu konfrontaciju sa neprijateljima, kao što su Rusija i Kina. Ne samo na zemlji i u vazduhu već i u svemiru, u sajber prostoru i u javnoj sferi.
– Moramo biti spremni na svim frontovima. To podrazumijeva reindustrijalizaciju Amerike, novi i veći razvoj odbrambene industrije i brzo uvođenje inovacija. Treba i veća podrška privatnom biznisu u vojnoj industriji, ali i proširenje regrutacije – poručili su autori ovog dokumenta dodajući da bi marker godina za ostvarivanje svih predloženih ciljeva trebalo da bude 2027. godina, a najkasnije 2030. kako bi se uspostavila kakva-takva ravnoteža snaga u Evropi i na prostorima Indopacifika.
Pojasnili su da je neophodno uložiti daleko više sredstava u brodogradnju, ali i povećati proizvodnju municije i naoružanja, ali i da je neophodno nastaviti sa izgradnjom i ojačavanjem vojnih instalacija u Aziji kako bi se obezbijedio stalni pristup SAD kritičnim mineralima, kojih Kina trenutno ima u izobilju. Naveli su i da je neophodno i pojačano američko vojno prisustvo u istočnoj Evropi.
Planova je mnogo, ali kako obezbijediti toliki novac? Američki budžet za odbranu trenutno iznosi oko 900 milijardi dolara i daleko je veći od onog tokom Drugog svjetskog rata, hladnog, ali i korejskog i vijetnamskog rata.
Dug nije drug
Članovi ove komisije smatraju da ova svota novca nije ni približno dovoljna da se odgovori svim navedenim globalnim izazovima koji ugrožavaju dosadašnju američku moć i hegemoniju, predlažući da se Amerika vrati u vrijeme hladnog rata, kada je vojni budžet dostizao 16,9 odsto BDP-a. Tada su porezi na dobit dostizali 70 odsto, a porezi na prihod preduzeća oko 50 odsto.
Analitičari upozoravaju da je ovo otvorena priprema za treći svjetski rat, ali i da postoje ozbiljni i mnogobrojni problemi da se sve nevedeno i sprovede u djelo, jer američka ekonomija teško može izdržati nove udarce.
Američki javni dug se već popeo na neverovatnih 35.000 milijardi, a broj siromašnih je skoro udvostručen od 2021. godine. Američka vlada nastavlja da se zadužuje tempom koji do sada nije zabilježen, a pogotovo u posljednjih pet godina, jer je dug galopirajuće porastao za čak 50 odsto, sa 23 na čak 35 biliona dolara. Ako se pogledaju podaci iz 1990. godine, on je čak deset puta veći.
Rast duga nije iznenadio stručnjake, jer su i ranije upozoravali da će “život na kredit” dođi na naplatu. Oni su ukazivali da ove godine dospijeva oko 7,6 biliona dolara duga i da će tu sumu SAD morati da refinansiraju novim kreditima, ali sada po mnogo višim kamatnim stopama, što daje dodatno ubrzanje za rast javnog duga.
Ako prođe predloženi plan, odnosno strategija razvoja odbrambenih kapaciteta, to će dodatno hipersonično ubrzati rast američkog duga, a što bi zajedno sa započetim procesom dedolarizacije u svijetu moglo na koljena baciti ovu imperiju, koja ne želi da se suoči sa realnošću stvaranja drugačijeg svijeta – multipolarnog, u kom se oni više ne pitaju za sve. Umjesto tog sučovanja, kako navode pojedini analitičari, oni kopaju novu jamu, iz koje će teško izaći.
Novo oružje
Američki senator Marko Rubio predložio je donošenje zakona protiv alternativnih sistema plaćanja. Kako je naveo u obrazloženju, smatra da Amerika mora ojačati svoju ekonomsku odbranu, jer Kina, Rusija i Iran koriste alternativne finansijske sisteme da bi izbjegli sankcije SAD.
Konkretno, zakon bi trebalo da omogući predsjedniku da uvede sankcije bilo kojoj finansijskoj instituciji iz zemlje koja, po mjerilima SAD, izaziva zabrinutost. Na tom spisku su, naravno, Rusija, Kina, Iran, Sjeverna Koreja, Kuba i Venecuela, a to se odnosi na kineski prekogranični međubankarski sistem plaćanja, ruski sistem za prenos finansijskih poruka, ali i iranski sistem za elektronsku razmjenu poruka o plaćanju za verifikaciju ili sprovođenje transakcije. Takođe, zakon bi trebalo da ukine ili zabrani sve račune ili transakcije preko finansijskih institucija u SAD, ili da blokira sve transakcije u imovini i vizama takvih institucija.
