Početna » Geoanalitika » Rusija traži osudu: Kako će se UN odrediti prema agresiji NATO na SRJ

Savet bezbednosti UN 25. marta raspravljaće o ovoj temi

Rusija traži osudu: Kako će se UN odrediti prema agresiji NATO na SRJ

Uoči 25. godišnjice NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, koja se obeležava 24. marta, Rusija je odlučila da se obrati Ujedinjenim nacijama (UN) i to sa zahtevom da međunarodna zajednica osudi ovu agresiju.

Naime, ruska Državna duma je u dokumentu od 20. marta, zatražila od UN, međunarodnih parlamentarnih organizacija i stranih država da se „suprotstave pokušajima da se iskrivi istorijska istina u interesima kolektivnog Zapada“.

U teksu se ukazuje da je nekažnjivost NATO agresije na Jugoslaviju stvorila pretpostavke za nove vojne akcije širom sveta pod, kako se navodi, „maskom izjava o borbi za vrednosti slobode i demokratije“, prenela je agencija RIA Novosti.

„Uverenje kolektivnog Zapada u svoju nepogrešivost i pravo da odlučuje o sudbini drugih naroda i država dovelo je do stvaranja neonacističkog režima u Ukrajini koji je posle državnog udara 2014. postavio kurs za sprovođenje politike genocida nad ruskim stanovništvom i pokretanje oružanog sukoba na teritoriji ove zemlje“, navodi se u nacrtu rezolucije.

Duma
Duma

U dokumentu se ukazuje da je nekažnjivost NATO agresije na Jugoslaviju stvorila pretpostavke za nove vojne akcije širom sveta pod, kako se navodi, „maskom izjava o borbi za vrednosti slobode i demokratije“, prenela je RIA Novosti.

„Trupe zemalja članica NATO-a koristile su ogromne količine municije sa osiromašenim uranijumom, što je nanelo nepopravljivu štetu životnoj sredini i izazvalo porast broja slučajeva raka u regionu“, navodi se dalje u saopštenju.

Zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski saopštio je ranije da će, na zahtev Moskve, 25. marta biti održana sednica Saveta bezbednosti UN povodom 25-godišnjice NATO agresije na SR Jugoslaviju.

Bocan Harčenko: Bombardovanje je bilo početak rušenja međunarodnog poretka

Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko rekao je juče da očekuje da će se kroz nekoliko dana održati ova vanredna sednica. Kako je dodao, Rusija dosta radi ovim povodom, ali je dodao i da se takvoj sednici sa Zapada dosta protive.

„Realni smo i nemamo iluziju da Zapad može odmah da promeni svoj stav i prizna odgovornost za agresiju 1999. godine“, rekao je Harčenko na konferenciji „NATO agresija – 25 godina kasnije“ u organizaciji Fondacije „Besmrtni puk Srbije“.

Bocan Harčenko
Bocan Harčenko

On je istakao da je bombardovanje Srbije značilo početak rušenja normalnog međunarodnog poretka „da bi Amerika izmišljala pravila kako njoj odgovaraju, od slučaja do slučaja“.

„Agesija na SR Jugoslaviju, odnosno Srbiju, neće se zaboraviti ni u Srbiji ni u Rusiji“, poručio je Harčenko.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova takoše se oglasila ovim povodom i rekla da Rusija nikada neće zaboraviti da je Kosovo deo Srbije. Ona je navela da će Rusija nastaviti da pruža podršku Beogradu u njegovim legitimnim zahtevima da se zaštite prava Srba na Kosovu.

Dačić: Sve je neizvesno

O ruskoj inicijativi se oglasio i ministar spoljnih poslova u tehničkom manadatu Ivica Dačić koji naveo nije optimističan ovim povodom. Kako je precizirao, postoji dogovor između velikih sila da ne osporavaju jedne drugima inicijativu za održavanje sednica i da je to nepisano pravilo na snazi u poslednjih pet godina.

„Postoje najave zapadnih zemalja koje poručuju da ne dolazimo bespotrebno jer sednice verovatno neće biti. To znači da bi mogle da inciraju glasanje o proceduri. Zanimljivo je da neće da iniciraju sada, već neposredno pred sednicu. Da li su to međusobne žaoke koje upućuju jedni drugima, mi ne možemo da znamo, ali ćemo se svakako pripremiti za sednicu“, istakao je Dačić u izjavi za medije nakon sastanka sa Sergejem Lavrovom.

Srbija, kaže on, ne ide na sednicu da bude „arbitar u odnosu velikih sila“, već da govori o svojim problemima, bombardovanju i agresiji kojom je porušen sistem Ujedinjenih nacija.

Ivica Dačić
Ivica Dačić

Inače, Rusija je tražila da se sednica održi tog dana kada je i godišnjica, ali je njeno održavanje preneto za ponedeljak, jer SB ne radi subotom i nedeljom. Dačić je naveo da je to još jedan pokazatelj kakav je odnos Zapada prema ovoj temi. On je za Tanjug takođe rekao i da je Japan, kao predsedavajući SB UN ovog meseca poručio da će izaći u susret zahtevu Rusije.

„Ne znači da možda neće biti dodatno nekih opstrukcija, ali kako sada stvari stoje, predviđeno je da ta sednica bude održana u ponedeljak, 25. marta i posvećena je 25. godišnjici bombradovanja tadašnje SR Jugoslavije“, rekao je.

Ni 25 godina od bombardovanja tačan broj žrtava nije poznat

Od početka NATO bombardovanja Jugoslavije prošlo je 25 godina. Vojna akcija NATO saveza na teritoriji tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počela je 24. marta 1999. godine i u njoj je tada učestvovalo 19 zemalja Alijanse.

Naime, povod ove intervencije, kako su prenosili svetski mediji, bio je „progon Albanaca na Kosovu koji su sprovodile bezbednosne snage Srbije“. Članice NATO alijanse pokušale su da dobiju dozvolu za dejstvo od Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, ali su Kina i Rusija najavile da će blokirati donošenje te rezolucije, pa zvaničnog odgovora nije bilo.

Bombardovanje je trajalo 78 dana, a u napadima je poginulo 1.008 pripadnika bezbednosnih snaga Srbije. Tačan broj civilnih žrtava zapravo nije poznat.

Zgrada Generalštaba
Zgrada Generalštaba

Naime, oganizacija Human Rights Watch tvrdi da je oko petsto civila poginulo u devedeset odvojenih slučajeva kao rezultat NATO bombardovanja u Jugoslaviji. Kako su naveli, broj do kog su došli je mnogo viši od priznanja američkog Ministarstva odbrane ili bilo koje druge članice NATO-a,. Takođe su, navode, cifre HRW o civilnim žrtvama znatno manje od onih koje su iznele jugoslovenske vlasti, a to je bila brojka između 1.200 i 2.000 civila.

„Nakon što je doneo odluku o napadu na Jugoslaviju, NATO je trebalo da učini više po pitanju zaštite civila“, izjavio je tada generalni direktor ove organizacije Kenet Rot i pozvao vlade zemalja-članica NATO da naprave ozbiljnu analizu posledica rata na civile.

Upitan tada da li bi ovakva odluka mogla i danas da bude donesena, naročito zbog nedostatka podrške SB UN, i da li bi on to uradio kao njegov prethodnik Havijer Solana pre više od 20 godina, Stoltenberg nije odgovorio Tanjugu navodeći da je pitanje hipotetičko.

Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.