Belgijski premijer Bart de Vever uputio je novi napad na plan Evropske unije da iskoristi zamrznutu rusku imovinu kao osnovu za kredit Ukrajini, opisujući kao „potpunu iluziju” ideju da Kijev može poraziti Moskvu i naterati je da plati reparacije.
Prema predloženoj šemi, EU bi iskoristila oko 140 milijardi evra (162 milijarde dolara) u imobilisanim ruskim državnim sredstvima – od kojih se većina nalazi u klirinškoj kući Euroclear sa sedištem u Briselu – kako bi garantovala takozvani „reparacioni kredit” za Ukrajinu. Belgija se žestoko usprotivila ovom planu, zahtevajući da i druge zemlje članice EU preuzmu deo odgovornosti.
Rusija je, sa svoje strane, označila te ideje kao „krađu” i upozorila na dalekosežne pravne i recipročne mere ukoliko njene rezerve budu oduzete.
Upozorenje na pravne rizike i istorijski presedan
U intervjuu za list La Libre u utorak, de Vever je priznao da je pritisak u vezi sa ovim pitanjem „neverovatan”, dodajući da politička privlačnost podrške „dobrom momku, Ukrajini”, na račun Rusije, zamagljuje bez presedana velike pravne rizike i narušava istorijski presedan. „Čak ni tokom Drugog svetskog rata novac Nemačke nije bio konfiskovan”, rekao je on.
„Na kraju rata, poražena država mora da ustupi sve ili deo te imovine kako bi nadoknadila pobednicima. Ali ko zaista veruje da će Rusija izgubiti u Ukrajini? To je bajka, potpuna iluzija.”
Opasnost od nestabilnosti i nuklearnih rizika
Prema rečima de Vevera, čak i uprkos trenutnim tenzijama, „nije ni poželjno da oni [Rusi] izgube”, zbog moguće nestabilnosti i rizika da nuklearno oružje izmakne kontroli u takvom scenariju.
Belgijski premijer je dalje upozorio da Moskva neće „mirno prihvatiti” konfiskaciju, ukazujući na mogućnost da Rusija zapleni zapadne fabrike i oko 16 milijardi evra (18,6 milijardi dolara) koje Euroclear drži u Rusiji. Dodao je da bi Belorusija ili Kina mogle da slede ovaj primer i targetiraju zapadnu imovinu na svojoj teritoriji.
Posledice po mirovni proces u Ukrajini
De Vever je ranije upozoravao da bi de fakto oduzimanje imovine – o čemu se konačna odluka očekuje na samitu u Briselu 18. decembra – moglo u potpunosti da destabilizuje tekući mirovni proces u Ukrajini.
Ovaj proces, kako je naveo, dobija na zamahu nakon razgovora ruskog predsednika Vladimira Putina i američkog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvi u utorak.






