Početna » Naša Srbija » Nakon završenih prestižnih fakulteta u svetu vratila se u Srbiju da oživi selo

Nakon završenih prestižnih fakulteta u svetu vratila se u Srbiju da oživi selo

Iskustvo Milice Lambete iz Gajdobre, kod Bačke Palanke, može poslužiti kao primer ostalima, neopredeljenim ili nezaposlenim, u određivanju budućeg zanimanja, posebno ako imaju svoj teren. Poljoprivreda može biti dobar izbor zanimanja, posebno ako se bavi na sopstvenom imanju, nastavljajući poslove preuzete od roditelja.

Prateći njihovo znanje i iskustvo, uz primenu savremenih dostignuća u poljoprivrednoj proizvodnji, moguće je ostvariti odličan prinos, kvalitetan rod i obezbediti pristojnu egzistenciju. Milice Lambete iz Gajdobre završila je osnovne i master studije finansija u Edinburgu. Posle šest godina provedenih na studijama u Velikoj Britaniji, nedavno se vratila kući u Gajdobru. – Na to su me navele okolnosti. Moj tata je preminuo i ja sam odlučio da se vratim i krenem njegovim stopama. Bio je među prvim poljoprivrednicima u Srbiji po ostvarenim prinosima u poljoprivrednoj proizvodnji – rekla je Milica

Sada njive obrađuje zajedno sa sestrom Jovanom, studentkinjom Poljoprivrednog fakulteta u Beču, i stricem Goranom. Poljoprivredno preduzeće Lambeta ima i svoju zemljoradničku zadrugu „Agrogaj“ u Gajdobri.

– Ceo život sam provela na zemlji, volim i poštujem zemlju, hranila me je i vaspitavala, a od oca sam najviše naučila o poljoprivredi – rekla je Milica Lambeta.

– Planiram da nastavim da idem očevim stopama. Na našoj farmi najviše sejemo soju i kukuruz, ali samo NS seme i postižemo velike prinose. Imamo dobru saradnju sa Institutom za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, institutom od nacionalnog značaja, i ne želimo ništa da menjamo.

Dobrom semenu ne smetaju oluja i suša

Farma Lambet je prošle godine imala odlične prinose soje i kukuruza, uprkos sušnoj godini i olujiu julu. Milica kaže da je prinos soje bio dve tone po hektaru, a kukuruza 11 tona. Mnogi poljoprivrednici su se žalili, imali loš rod i male prinose, ali je naša farma dobro poslovala, zahvaljujući dobrom izboru NS sortimenta. Nijedna stabljika kukuruza nije bila savijena, ni legla – istakla je Milica Lambeta. Svako novo seme kukuruza i soje porodica Lambeta zaseje na oglednim poljima na svojim oranicama, svake godine, kako bi videla kako se pojedine sorte ponašaju u njihovim uslovima.

– Iako su njive u Gajdobri prvoklasne i selo je poznato po veoma vodenom zemljištu, mi od toga, nažalost, nemamo nikakve koristi. Veliki problem za nas je što ne možemo da dobijemo vodu, a oranice se ne navodnjavaju. U Gajdobri ima mnogo kanala, ali su zarasli u šiblje ili zatrpani đubretom. Država bi morala da ih obuči, ali i da popravi puteve. Glavni put do njiva gotovo da i ne postoji. Imamo uglavnom novu mehanizaciju, koju uništavamo na lošem putu. Istovremeno, velikim mašinama, kombajnima i traktorima teško dolazimo do naših imanja – rekao je mladi poljoprivrednik.

Ona je istakla da mladim poljoprivrednicima treba izaći u susret prilikom davanja u zakup državnih oranica.

– Poznajem mlade ljude koji bi hteli da se okušaju u poljoprivredi, ali nemaju svoju zemlju. Takvima treba dati državne njive po povoljnijim uslovima. Podsticaji koji se mogu dobiti preko konkursnih linija su u redu, ali podsticaj treba dati i onima koji nemaju zemlju, a žele da je obrađuju – zaključila je mlada poljoprivrednika Milica Lambeta.

Izvor: Kurir, Dnevnik

Prevod i priprema: Redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.