Plastenička proizvodnja povrća je visoko intenzivna, visoko prinosna i visoko produktivna proizvodnja u zaštićenom prostoru sa kontrolisanim uslovima.
Ovakav način proizvodnje ima višestruke prednosti, prvenstveno bolju produktivnost rada, manju cijenu koštanja proizvoda, veće prinose po jedinici površine, veću zaradu, bolju iskorišćenost hranjiva, uštedu vode, itd.
Međutim, potrebna su velika početna ulaganja kao i veliko znanje o samoj proizvodnji. Proizvodnja paradajza na ovaj način garantovano daje dobre rezultate, ali je važno ispoštovati svaki korak u proizvodnji kako bi došli do kvalitetnog proizvoda i dobre cijene.
Osnovna i dodatna obrada
Pod osnovnom obradom podrazumjeva se duboko oranje ili podrivanje. Stvaranje dubljeg rastresitog sloja je važno jer glavna masa korijenovog sistema paradajza nalazi se na dubini od 40 do 50 centimetara. Prije osnovne obrade vrši se rasturanje stajskog i rasipanje mineralnog đubriva, u količini od 40 do 50 tona po hektaru, odnosno od 300 do 400 kilograma po hektaru, formulacije 1:3:2 ili 1:2:3.
Ovo su preporučene količine, a stvarne količine koje će se primjeniti najbolje je prilagoditi prema prethodno urađenoj analizi zemljišta i na osnovu očekivanih prinosa u toku vegetacije.
Poslije đubrenja vrši se zaoravanje, zatim se pristupa dodatnoj obradi koja se sastoji iz jednog ili dva prolaza sjetvo spremačem, da bi se poravnalo zemljište. Dalja dodatna obrada nastavlja se frezom (ručnom ili traktorskom) dok se ne postigne mrvičasta struktura zemljišta veličine frakcija od 0,5 do 5 mm.
Pravljenje bankova
Završetkom dodatne obrade pristupa se pravljenju bankova. Bankovi se prave sa osovinskim razmakom od 0,9 do 1,1 m ako se sadi jedan red ili sa osovinskim razmakom od 1,25 m ako se sade dva reda i visinom od 15 do 20 cm. Osovinski razmak bankova zavisi od tipa plastenika, načina uzgoja i vrste hibrida.
Prednosti su mnogobrojne, a najvažnije je što poboljšava aeraciju zemljišta i što ne dolazi do gušenja korijena zbog viška vode. Bankovi veoma važnu ulogu imaju ako se proizvodnja obavlja na otvorenom (njivska proizvodnja) u kišnim sezonama kada dolazi do pojave viška vode.
Priprema i sadnja
Priprema prije sadnje obuhvata pripremu samog zemljišta a zatim pripremu rasada. Kod pripreme zemljišta vrši se, ako je potrebno, dodatno ravnanje bankova, zatim postavljanje sistema za navodnjavanje i malč folije. Kod sistema za navodnjavanje najčešće se koristi kap po kap i crna malč folija.
Kod pripreme rasada vrši se kupljenje čaša (ako je pikirani rasad) ili kupljenje saća, zatim potapanje u rastvor vode i đubriva formulacije 1:4:1, u količini od 1 do 2 kilograma u 1000 litara vode, zbog boljeg ukorjenjavanja.
Kako se obavlja presađivanje?
Presađivanje se obavlja ručno na pripremljenoj površini, a obilježena malč folija buši se pomoću alata. Prave se otvori u koje se vrši sadnja paradajza. Pravljenje otvora za sadnju može se vršiti na dva načina: sa vađenjem dijela zemlje i utiskivanjem zemlje.
Sadnja se obavlja ručno u pripremljene otvore (rupe) na malč foliji. Međuredni razmak zavisi od načina uzgoja. Pretežno se na već postavljenu malč foliju sadi jedan red, međutim, ako se sadnja obavlja u dva reda, međuredni razmak je od 40 do 50 cm.
Redni razmak u sistemu jednog reda na foliji je od 35 do 45 cm (u zavisnosti da li se proizvodnja obavlja na jednu ili dvije rodne grane), a kod sistema sadnje dva reda na malč foliju redni razmak trebalo bi da bude oko 50 cm. Poželjna je sadnja u cik – cak formi.
Kada je idealno vreme sadnje za ranu proizvodnju?
Vrijeme sadnje za ranu proizvodnju, bez dodatnog zagrijavanja, je od kraja marta do prve polovine aprila, dok je vrijeme za kasnu proizvodnju od polovine maja do početka juna. Vrijeme sadnje zavisi od trenutnih temperatura za datu sezonu kao i od položaja samog gazdinstva (ravničarski ili brdoviti kraj).
Treba izbjegavati sadnju po najtoplijim dijelovima dana, tako da je najbolje vrijeme za sadnju u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima. Sadnja paradajza obično se obavlja kada biljka ima razvijenih pet do šest listova, međutim, ako se sadnja obavlja u plastenike bez dodatnog zagrijavanja u ranijem periodu, poželjno je presađivati veći rasad (rasad kod kojih je došlo do pojave prvih cvjetnih grančica).
Navodnjavanje i prihrana
Prvo navodnjavanje obavlja se odmah poslije presađivanja. Ako nije vršena priprema rasada, u drugom navodnjavanju treba izvršiti i prihranu sistemom fertigacije sa NPK đubrivima formulacije 1:3:1 ili 1:4:1, u količini od jednog do dva kilograma u 1000 litara vode (ili od 1 do 1,5 grama po biljci).
Paradajz se svrstava u biljke sa srednjim zahtjevima za vodom, međutim, kritičan period za vodu je faza cvjetanja i zametanja plodova. Za normalan rast i razvoj biljke, ali i plodova, paradajz traži umjerenu vlažnost vazduha i zemljišta: PVK od 60 % do 70 %, a RVV od 50% do 60% (PVK – poljski vodni kapacitet, RVV – relativna vlažnost vazduha).
Fazna prihrana paradajza
Faza presađivanja i ukorijenjavanja: formulacija 1:3:1 ili 1:4:1, 50 kg/ha/sedmično.
Faza intenzivnog rasta i pojave prve cvjetne grane: formulacija 1:1:1, 120 kg/ha/sedmično.
Početak berbe: formulacija 2:1:3, 150 kg/ha/sedmično.
Faza intenzivnog branja: formulacija 1:1:4, 150 kg/ha/sedmično, uz dodatak kalcijum nitrata 100 kg/ha/sedmično.
Intenzivna proizvodnja u savremenim plastenicima nezamisliva je bez upotrebe mjernih instrumenata, kao što su tenziometar, EC metar, PH metar i ekstraktor vodenog rastvora iz zemljišta.
Zaštita i nega
Prva zaštita vrši se fungicidima na bazi bakra u fazi proizvodnje rasada. Sljedeća zaštita radi se po potrebi insekticidima i fungicidima, samo ako šteta prelazi ekonomski prag štetnosti.
Mehaničke, fizičke i biološke mjere:
Mehaničke: uklanjanje zaraženih biljaka i korova.
Fizičke: dezinfekcija tla, solarizacija.
Biološke: korišćenje organizama i njihovih metabolita za suzbijanje bolesti.
Nega paradajza
Pinciranje (zakidanje zaperaka): uklanjanje zaperaka dužine 5–8 cm, minimalno jednom sedmično.
Dekaptacija (zakidanje vrhova): kontrolisanje visine biljke radi ubrzanja zrenja.
Skidanje donjeg lišća: uklanjanje starih listova radi bolje aeracije i prevencije bolesti.
Oplodnja: mehaničkim putem (vibratori ili tresanje žica) ili hemijskim putem (fitohormoni, stimulatori rasta).
Dodatne mere uključuju postavljanje mreža na otvorima plastenika i ljepljivih ploča za kontrolu štetnih insekata.
Branje i pakovanje
Branje se obavlja od 90 do 120 dana od presađivanja. Za lokalno tržište paradajz se bere potpuno zrel, dok za udaljena tržišta plodovi mogu biti ružičasti. U intenzivnoj proizvodnji branje se obavlja svaki dan.
Paradajz se bere ručno, sa peteljkom ako je karakteristika hibrida, i pakuje se u kartonske ili drvene gajbe, uz zaštitu materijalom. Za duže transportovanje koriste se palete, ugaoni držači i oblaganje folijom.
