Veliki rat je uveliko trajao, gruvali su topovi, ginula pešadija, vojevalo se prsa u prsa. Bio je novembar 1914. godine. A onda se, nenadano, na frontu pojavio već ostareli kralj Petar Karađorđević. Zbilo se to na bojištu kod Garevice, u blizini Darosave, u času kad je srpska armija, u poznatoj bici kod Kolubare, postigla značajnu pobedu nad neprijateljskim snagama.
Samson Černov i čuvena fotografija
Naizgled, ništa neobično. Međutim, baš u tom trenutku, u času kad je srpski vladar, oslonjen o štap, posmatrao front, zatekao se tu i Samson Černov, fotograf, slikar i ratni dopisnik, i ovekovečio taj trenutak. Fotografija je, ubrzo, poslužila kao motiv za seriju poštanskih maraka pod nazivom „Kralj Petar na bojištu”.

U promet puštene posle Kolubarske bitke
Poštanske marke od pet i 10 para puštene su u promet 15. oktobra 1915. godine. Ostale marke, od 15, 20, 25, 30 i 50 para zbog ratnih uslova nisu bile prisutne na šalterima pošta.
Motiv marke od pet para korišćen je i za izdavanje poštanske karte za poštanski saobraćaj unutar Srbije, koje su puštene u promet tačno godinu dana posle Kolubarske bitke, a štampane u Državnoj štampariji u Nišu – podseća, u razgovoru za „Magazin”, beogradski filatelista prof. dr Milan Radovanović.

Ista Černova fotografija korišćena je i na Krfu (10. februara 1916. godine) za štampanje Dopisne karte srpskih ratnika s nominalom od 10 para za međunarodni poštanski saobraćaj. Sačuvana je i srpska poštanska karta, s istim motivom, upućena iz Niša i žigom „da je pregledala vojna cenzura”.
Pasionirani filatelisti otrgli su od zaborava i Dopisnu kartu srpskih ratnika – potvrđuje Radovanović. Nju je 2. januara 1917. godine sa Solunskog fronta poslao kapetan Stevan Đorđević. I ona je cenzurisana, o čemu svedoči jasno vidljiv pečat, a upućena je Slavku Đorđeviću u Oksfordu (Engleska). Iako je rat trajao, poštanski saobraćaj je funkcionisao…

Na kraju, da pojasnimo ko je, zapravo, bio Samson Černov? Ruski Jevrejin koji je u Srbiji boravio za vreme balkanskih i Velikog rata i bio svedok mnogih događaja koje je dokumentovao fotografijama. Već od 1912. godine je kao ratni dopisnik pisao za ruske novine „Novoje vremja” i „Ruskoje slovo”.
Kasnije, za vreme Prvog svetskog rata, fotografije je objavljivao i u francuskim časopisima, prikazujući borbu i patnju srpskih vojnika, ali i ostalog srpskog življa. Na Krfu je 1916. prihvatio hrišćanstvo kao svoju veru, a kum, general Božidar Terzić, dodao mu je ime Aleksandar. Posle revolucije u Rusiji 1917. godine, kao simpatizer „belih” nije mogao da se vrati u ovu zemlju, pa je uzeo francusko državljanstvo.
U uniformi srpskog oficira
Pri kraju Velikog rata srpska vlada poslala ga je u Ameriku gde je marta 1918. godine u njujorškom „Grand central palasu” imao izložbu fotografija i akvarela.

Za vreme boravka u Americi nosio je uniformu srpskog oficira. U „Njujork tajmsu” je 25. juna 1916. godine objavljen članak u kojem se ukazuje na zabrinutost da zbog embarga na poštanske marke zaraćenih zemalja, posebno srpskih, one neće dospeti do Amerike. Tada je, za američku javnost, obelodanjeno i da je jedna poštanska uprava prvi put odabrala ratnu scenu kao motiv na poštanskim markama. Reč je, naravno, o Černovoj fotografiji „Kralj Petar na bojištu”.