Konzorcijum koji uključuje devet evropskih banaka, među kojima su holandski finansijski gigant ING i italijanska grupacija UniCredit, saopštio je u četvrtak da će osnovati novu kompaniju za pokretanje digitalne valute vezane za evro – tzv. stejblkoina – u potezu za koji se nadaju da će pomoći Evropi u borbi protiv američke dominacije na digitalnom tržištu.
Niz velikih američkih finansijskih kompanija priprema pokretanje sopstvenih digitalnih valuta vezanih za dolar, nakon što je predsednik Donald Tramp potpisao zakon o pravilima za regulisanje stejblkoina, što bi moglo dodatno učvrstiti američku hegemoniju u toj oblasti.
Korišćenje stejblkoina – oblika digitalne imovine koja ima stabilnu vrednost podržanu tradicionalnim valutama – poslednjih godina je u porastu, naročito među onima koji trguju kriptovalutama i premeštaju svoja sredstva iz jednog tokena u drugi ili pretvaraju kriptoimovinu u tradicionalni novac. Ali stejblkoini se koriste i za digitalna plaćanja i prekogranične transakcije.
Nova kompanija sa sedištem u Amsterdamu trebalo bi da svoj stejblkoin pokrene u drugoj polovini naredne godine. Iako je globalna vrednost izdatih stejblkoina već dostigla 300 milijardi dolara, izdavanja vezana za evro vredela su svega 620 miliona dolara, prema podacima koje je prošle nedelje objavila italijanska centralna banka.
„Ova inicijativa će pružiti pravu evropsku alternativu tržištu stejblkoina koje je obeleženo američkom dominantnom ulogom, što će doprineti strateškoj autonomiji Evrope u oblasti novčanih transakcija,“ navodi se u zajedničkom saopštenju banaka.
Projekat, koji predviđa stvaranje tokena za brza instant plaćanja i jeftinije transakcije, pokrenut je uprkos skepticizmu Evropske centralne banke (ECB) prema privatnim stejblkoinima, dok ECB kao alternativu promoviše svoj projekat digitalnog evra.
Predsednica ECB Kristin Lagard kazala je u junu poslanicima Evropskog parlamenta da privatna izdanja stejblkoina predstavljaju opasnost za evropsku monetarnu politiku i finansijsku stabilnost. Umesto toga, ECB zagovara uvođenje digitalnog evra pod svojom kontrolom, ali se još čeka usvajanje zakonskih okvira.
I same evropske komercijalne banke delimično su protiv digitalnog evra, bojeći se da bi potrošači mogli povući depozite i pretvoriti ih u digitalnu valutu čuvanu u novčanicima garantovanim od strane ECB-a.
Osim ING-a i UniCredita, u projekat su uključeni i italijanska Banca Sella, belgijska KBC, nemačka Dekabank, nordijske Danske Bank i SEB, španska CaixaBank, te austrijska Raiffeisen Bank International. Iz konzorcijuma su najavili da bi se još evropskih banaka moglo priključiti inicijativi, a uskoro će biti imenovan i predsednik uprave nove kompanije.
Prema nedavnom izveštaju Deutsche Bank, stejblkoini vezani za dolar posebno su popularni u ekonomijama u razvoju, gde mogu zameniti lokalne depozite i gotovinu. „To stvara globalnu monetarnu dilemu – države moraju prihvatiti stejblkoin valute ili rizikuju da zaostaju. Evropa je pod posebnim pritiskom,“ stoji u izveštaju.
Francuska Societe Generale je preko svoje filijale SG-FORGE još 2023. godine pokrenula stejblkoin vezan za evro, ali on nije naišao na šire usvajanje. Trenutno je vrednost te valute u opticaju tek 56,2 miliona evra. Kompanija je pokrenula i stejblkoin vezan za dolar, čiji je opticaj svega 32,25 miliona dolara.
U SAD-u, među bankama koje razmatraju izdavanje sopstvenih stejblkoina vezanih za dolar nalaze se Bank of America i Citigroup, ali tradicionalne banke i dalje retko ulaze u ovaj segment. Industrijom za sada dominiraju nebankarske kompanije poput Tether-a i Circle-a, izdavača najpopularnijih stejblkoina USDT i USDC.
Sličan konzorcijum osam korejskih banaka u junu je najavio pokretanje stejblkoina vezanog za korejski von, dok neke globalne kompanije iz drugih sektora razmatraju korišćenje stejblkoina za interne transakcije ili plaćanje dobavljačima.