Početna » Ekonomija » Evropska petrohemijska industrija u krizi

Visoki troškovi i zastareli pogoni vode do kolapsa

Evropska petrohemijska industrija u krizi

Evropska petrohemijska industrija nalazi se pred ozbiljnom krizom, uz masovna zatvaranja postrojenja, gubitke u poslovanju i pojačan globalni pritisak, naročito iz Kine.

Zastareli pogoni i visoki troškovi proizvodnje učinili su evropske proizvođače ranjivim, a region sve više zavisi od uvoza ključnih sirovina poput etilena i propena, koji su osnova za plastiku, farmaciju i druge industrije.

„Dok ostatak sveta gradi više od 20 novih ‘krtečera’, Evropa industrijski tone.“

Krekeri su postrojenja koja koriste paru za razgrađivanje ugljovodonika – ključna karika u petrohemijskoj proizvodnji.

Gubici i zatvaranja: 50.000 radnih mesta na udaru

Kompanija Versalis (grupa ENI) zabeležila je više od 3 milijarde evra gubitaka u poslednjih pet godina i zatvara poslednje parne krekere u Italiji, ulažući umesto toga u biorafinaciju. Šel, Dau i EksonMobil takođe preispituju svoje kapacitete u Evropi.

Prema procenama, do 2035. godine moglo bi nestati oko 50.000 radnih mesta u ovom sektoru.

EU pokušava da reaguje – prekasno?

Evropska komisija najavljuje podršku za modernizaciju i zakonski okvir koji bi domaćim proizvodima dao prednost – po uzoru na zakon za metale i minerale iz 2023. godine. Međutim, stručnjaci upozoravaju da su ti potezi zakasneli.

Đuzepe Riči iz ENI-ja slikovito opisuje situaciju:

„To je kao na Titaniku. Ne možete poricati stvarnost – treba vam čamac za spasavanje.“

Kina i SAD preuzimaju vođstvo

Dok su evropski krekeri u proseku stari više od 40 godina, kineski su stari tek 11. Kina godišnje povećava kapacitet proizvodnje etilena za 6,5%, a do 2030. godine dostići će 87 miliona tona godišnje – što je više nego trostruko u odnosu na EU.

SAD i Bliski istok koriste jeftiniji etan, dok Evropa i dalje zavisi od skuplje nafte. Cena proizvodnje etilena u Evropi iznosi 800 dolara po toni, znatno više nego kod konkurenata.

Budućnost: konsolidacija i strateški zakoni

EU je već u periodu od 2019. do 2023. godine postala neto uvoznik ključnih hemikalija. Zbog toga Francuska, Italija i Španija pozivaju na donošenje „Zakona o kritičnim hemikalijama“, a evropski komesar za industriju Stefan Sežurne naglašava važnost evropskog suvereniteta u ovom sektoru.

Analitičari prognoziraju da petrohemijska industrija u Evropi neće potpuno nestati, već će se konsolidovati među manjim brojem velikih kompanija sposobnih za konkurenciju – poput INEOS-a, koji ulaže četiri milijarde evra u novi kreker u Antverpenu, prenosi Poslovni.hr.

Evropa je sada na prekretnici:

Da li će obezbediti sopstvenu hemijsku budućnost ili postati zavisna od uvoza iz konkurentskih zemalja koje proizvode brže, jeftinije i modernije?

Izvor: Poslovni.hr

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.