Početna » Ekonomija » Bitka za mikročipove: Vašington, Peking i Tajvan u tehnološkom ratu

Mikročipovi proizvedeni u SAD koštaju 20% više od ekvivalentnih proizvedenih na Tajvanu

Bitka za mikročipove: Vašington, Peking i Tajvan u tehnološkom ratu

Mikročipovi proizvedeni u Sjedinjenim Američkim Državama koštaju i do 20% više od ekvivalentnih proizvedenih na Tajvanu, izjavila je Lisa Su, izvršna direktorka američkog tehnološkog giganta AMD, jednog od vodećih kupaca ovih proizvoda.

Vašington i borba za domaću proizvodnju poluprovodnika

Vašington nastoji da podstakne domaću proizvodnju naprednih poluprovodnika kao deo svoje strategije velikog nadmetanja sa Pekingom i na taj način učvrsti svoju ideju protekcionizma. Pristup ovakvim čipovima postao je jedno od ključnih polja borbe.

Kompanija Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC), koja se nalazi između suprotstavljenih ekonomskih i geopolitičkih interesa, objavila je 2020. godine da će deo proizvodnje premestiti u Arizonu.

Izjava Lise Su o razlici u ceni

Govoreći na konferenciji o veštačkoj inteligenciji u Vašingtonu u sredu, Lisa Su je navela da je razlika u ceni “veća od 5% ali manja od 20%”. Ipak, u intervjuu za Bloomberg Television rekla je da je taj troškovni višak vredan plaćanja.

„Moramo da uzmemo u obzir otpornost lanca snabdevanja“, istakla je Su. „To smo naučili tokom pandemije.“

Velike investicije u američku proizvodnju čipova

Godine 2022, tadašnji predsednik Džo Bajden potpisao je zakon kojim se izdvaja 280 milijardi dolara za jačanje domaće proizvodnje poluprovodnika u SAD. Nedavno su AMD i predsednik Donald Tramp najavili planove za nove investicije vredne 100 milijardi dolara, koje podrazumevaju izgradnju pet dodatnih fabrika za proizvodnju čipova na američkom tlu.

Izazovi za TSMC u SAD

Međutim, TSMC je saopštio da se proizvodnja u SAD suočava sa brojnim izazovima, uključujući visoke troškove izgradnje, nedostatak kvalifikovane radne snage i logističke prepreke.

Trgovinska ograničenja prema Kini

Administracija Donalda Trampa takođe je uvela kontrole izvoza najsavremenijih čipova, naročito onih koji se koriste u veštačkoj inteligenciji, sa ciljem da ograniči pristup Kine najnaprednijoj tehnologiji.

Ova ograničenja podstakla su Peking da ubrza razvoj sopstvenih domaćih programa proizvodnje čipova.

Istorijski kontekst Tajvana i industrijski uspon

Tajvan se samostalno upravlja od kraja kineskog građanskog rata 1940-ih, kada su se nacionalističke snage povukle na ostrvo. Peking teritoriju, pod vlašću vlade koju podržava SAD, smatra neotuđivim delom Kine.

Kineska vlada je više puta naglasila da teži mirnom ujedinjenju sa Tajvanom, ali je upozorila da će upotrebiti silu ako Tajpej proglasi formalnu nezavisnost.

Brza industrijalizacija Tajvana 1970-ih, vođena niskim troškovima rada i stranim investicijama, postavila je temelje za njegovu dominaciju u proizvodnji poluprovodnika. TSMC je osnovan 1987. godine kao deo šire strategije ulaska u naprednu proizvodnju.

Izvor: RT.com

Prevod i priprema: Redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.