– Na sinoćnoj akademiji smo se iz različitih uglova setili njegovog duha, veličine, književnog i slikarskog opusa – napomenula je Mujovićeva.
Mujovićeva je ocijenila da je Kapor kao neka renesansna ličnost koja zna sve, te napomenula da je kao takav uspio da oslika srpski mentalitet, dušu, duh, karakter.
– Postoje pametni pisci koji ne zažive u narodu, koji ostanu u okvirima književnosti, filologije, filozofije. Međutim, Momo je svojom veličinom ušao u narod i onda je to zauvek – naglasila je Mujovićeva.
Dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula podsjetio je da je Kapor preminuo 3. marta 2010. godine, a rođen je i kršten u tom gradu, gdje u crkvenim knjigama postoji njegova krštenica i podaci o njegovim roditeljima – ocu Gojku i majci Bojani.
– Imali smo priliku da se molitvama sjetimo tih ljudi i da ih pomenemo – napomenuo je Bartula.
On je podsjetio da je Kapor u svojim romanima o Sarajevu pisao o svojim dolascima u Staru crkvu, te sjećanjima kako ga je tetka ovdje dovodila.
– Te svoje utiske nosio je cijeli život sa sobom i pretočio u roman, te u ‘Hronici izgubljenog grada’ praktično opisao i Staru crkvu i te svoje dolaske i sve ono što mu je Stara crkva značila – istakao je Bartula.
Liturgiji i parastosu prisustvovali su gosti iz Srbije, Republike Srpske, Italije, Grčke.
