Američki dug je postao toliko veliki da su troškovi kamata naglo porasli. Uz obaveze od ukupno 35,3 biliona dolara, kamate trenutno u proseku iznose tri milijarde dolara dnevno.
Ovo su najnoviji podaci Ministarstva finansija SAD.
Takav alarmantan porast objašnjava se sekundarnim efektima koji proizilaze iz agresivnog povećanja kamata da bi se zaustavila inflacija od strane američkih Federalnih rezervi (FED). U tom procesu, monetarna politika je učinila servisiranje duga skupljim, pošto su isplaćivani veći prinosi na državne obveznice.
Dnevni trošak kamata se udvostručio od 2020. godine. Tada je FED počeo da povećava kamatne stope. Krajem ovog meseca, FED će odlučivati o daljim koracima u svojoj monetarnoj politici. Ekonomisti i investitori očekuju smanjenje kamatnih stopa, usred velike neizvjesnosti na finansijskom tržištu.
Glavni ekonomista u konsultantskoj i investicionoj kompaniji „Apolo“ Torsten Slok je ocijenio da će, ako Federalne rezerve smanje kamatne stope za jedan procentni poen, a cela kriva prinosa, koja predstavlja odnos između kamatne stope ili troškova kredita i vremena do dospijeća duga za datog zajmoprimca u datoj valuti, opadne za jedan procentni poen, dnevni troškovi kamata smanjiti sa tri milijarde dolara dnevno na 2,5 milijarde dolara dnevno.
„Rasipnička fiskalna politika“ gomila dug
Stručnjaci prognoziraju da će sljedeći američki predsednik pogoršati budžetski deficit. On premašuje 1,5 biliona dolara, što bi povećalo ukupan dug.
Uzimajući u obzir predloge za porez i potrošnju republikanskog kandidata Donalda Trampa, deficit bi se povećao u rasponu od 4,1 do 5,8 biliona dolara u narednoj deceniji.
Pod mogućom upravom kandidata demokrata Kamale Haris, procjenjuje se da bi porast za 1,2 do dva biliona dolara u narednih 10 godina.
Ko god da pobedi na predsjedničkim izborima, analitičari „Džej Pi Morgana“ nazvali su situaciju „neodrživom“.
„Bez obzira na ishod izbora, trend od pandemije je rasipnička fiskalna politika koja apsorbuje znatne količine kapitala i podstiče veća privatna ulaganja“, objasnili su stručnjaci banke.
Krajem jula, bruto nacionalni dug SAD je prvi put u istoriji premašio 35 biliona dolara.
Američki predsednik Džo Bajden potpisao je zakon o gornjoj granici duga u junu prošle godine. Time je želio da izbegne neizvršenje obaveza koje bi moglo da dovede do „ekonomske i finansijske katastrofe“ u zemlji.. Nakon što je postignut konačni dogovor, Predstavnički dom i Senat dali su podršku nacrtu zakona kojim se limit duga suspenduje do 1. januara 2025. godine.
Gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi da ispuni svoje postojeće zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih davanja, vojnih plata, kamata na državni dug, povraćaja poreza i drugih plaćanja.
