NIZOM prigodnih manifestacija u gračaničkom Domu kulture i Kosovskoj Mitrovici počela je nedelja obeležavanja 20 godina od martovskog Pogroma na Kosovu i Metohiji, a posle dve decenije od tog stravičnog zločina u Gračanici će, u nedelju 17. marta, biti otkriven spomenik žrtvama, rad akademskog vajara Branislava Ristića iz Štrpca.
Pokrovitelji programa su Kancelarija za KiM, Ministarstvo kulture i SG Priština, a koncipiran je kao svojevrsna nedelja sećanja na Pogrom u okviru koje će osim otkrivanja spomenika biti priređene izložbe fotografija i umetničkih slika, tribine, projekcija filma i akademija, kroz koje će se sagledati razmere stradanja našeg naroda, imovine, duhovne i kulturne baštine…
U galeriji Doma kulture u Gračanici, večeras u 19 časova, biće otvorena izložba slika nastalih na Koloniji „Jesen u Prizrenu“, deveti put održanoj u stradalom manastiru Svetih Arhangela u gradu na Bistrici. Izložba na kojoj će biti predstavljeni radovi Nevene Kostić, Ivana Galjka, Miljane Drašković, Teodore Rakidžić, Milana Đurića, Šandora Šlajfa i Marije Stanojlović direktna je podrška obnovi uništenog nasleđa i u kojoj umetnici radom na terenu oživljavaju ključne duhovne i kulturne tačke na Kosovu i Metohiji.
Sećanje na ovo stravično nasilje počelo je u ponedeljak veče na tribini i izložbi fotografija zajedničkog naziva „Pogrom 17. marta 2004. – Nagrađeni zločin“, održanoj u gračaničkom Domu kulture. Prisutnima su se obratili dr Vladan Virijević, profesor Filozofskog fakulteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici, direktor Arhiva KiM Marko Marković i istoričar Stefan Radojković iz Instituta za političke studije.
– Ono što se desilo 17. marta 2004, ono što je prethodilo i što je stvorilo plodno tle za taj stravičan pogrom u istorijskom smislu se može upoređivati i meriti sa Vartolemejskom noći ili sa daleko tragičnijom po obimu razaranja i stradanja Kristalnom noći – ukazao je prof. Virijević, ističući da za taj strašni događaj srpski naord vezuje osećaj bola i nemoći.
Da međunarodna zajednica nije uspela da spreči, niti je bila svesna tragičnih martovskih događaja u tom trenutku ukazao je istraživač-saradnik Instituta za političke studije u Beogradu, istoričar Stefan Radojković. On je podsetio da su divljanjem Albanaca bili direktno pogođeni i pripandici Unmika i Kfora, i da je talas nasilja sprečen brzim dolaskom novih američkih jedinica Kfora.
Na sam dan dvadesetogodišnjice Pogroma, u nedelju 17. marta u 11.00, održaće se parastos u Manastiru Gračanica, kojem će prethoditi polaganje belih ruža ispred instalacije MISSING u dvorištu Doma kulture, dok će u 11.30 biti otkriven spomenik ubijenima u Pogromu. Komemorativna akademija počeće pola sata kasnije, a učestvovaće predstavnici Eparhije raško-prizrenske, Kancelarije za KiM, Vlade Srbije, Ansambl „Venac“, Prizrenski bogoslovi, hor Muzičke škole „Stevan Mokranjac“, Baletska škola Gračanica, kao i sami svedoci i učesnici u stradanju tokom Pogroma – Dragana Stanojević, dr Dragan Perić i Novica Stolić.
Sveopšti, sinhronizovan napad
LAŽNA vest prištinskih medija da su trojica dečaka, kosmetskih Albanaca, koja su se utopila u Ibru, u Čabri kod Zubinog Potoka, bežala pred srpskim napadačima, bila je povod da sinhronizovane i dobro organizovane grupe Albanaca širom KiM, 17. marta 2004, započnu sveopšti napad na preostale Srbe, srpsku imovinu i svetinje. Desetoro Srba koji su se uzdali u zaštitu međunarodnih snaga je ubijeno, 143 je teže ili lakše povređeno, a 4.012 proterano. Porušeno je, zapaljeno ili teško oštećeno 935 srpskih kuća i 10 zgrada škola, domova zdravlja i pošta. Uništen je 41 srpski pravoslavni duhovni objekat, među kojima 19 spomenika kulture prve kategorije…