Početna » Kultura » Kako je Marlon Brando dobio ulogu Vita Korleonea

Kako je Marlon Brando dobio ulogu Vita Korleonea

Marlon Brando je postao deo glumačke ekipe filma “Kum” zahvaljujući upornosti reditelja Fransisa Forda Kopole i autora romana „Kum”, Marija Puza. Iako su izvršni direktori kompanije Paramaunt pikčers bili skeptični, Kopola i Puzo su insistirali da Brando bude odabran za ulogu Vita Korleonea.

Brando, koji je tada imao samo 47 godina, nije bio prva opcija za tu ulogu. U početku, režiser Frensis Ford Kopola je oklevao da izabere Branda zbog njegove reputacije da je sa njim teško raditi. Međutim, producent Robert Evans je insistirao na Brandu za ulogu Don Vita, verujući da je on jedini glumac koji može da oživi lik sa potrebnom tihom snagom i ironijom.

Kopola se složio sa njim i da bi ubedio studio, smislio je pametnu strategiju: rekao je rukovodiocima Paramaunta da će Brando snimiti film besplatno, dati garanciju protiv bilo kakvog potencijalnog prekoračenja uzrokovanog njegovim ponašanjem i pristao na probni snimak. To je zapravo bio pametan trik da se dobije snimak koji bi mogao da prođe kao test na ekranu bez Brandovog znanja. Brando se, nesvestan prave svrhe, pojavio i odglumio toliko ubedljivo, da je osvojio rukovodioce studija. Na tom kastingu se preobrazio u Vita Korleonea tako što je na kosu naneo imalin za cipele, obraze napunio vatom i govorio hrapavim glasom.

Na snimanjima, da bi verodostojno preneo lik na veliko platno, morao je da prođe transformaciju uz pomoć proteza, šminke i perike kako bi izgledao starije i ličio na vođu kriminalne porodice.

Ova posvećenost ulozi, zajedno sa njegovim intenzivnim i odmerenim nastupom, donela je Brandu Oskara za najboljeg glumca, koju je on slavno odbio kao protest protiv tretmana Indijanaca u filmskoj industriji.

Film „Kum” (The Godfather) je američka kriminalistička drama iz 1972. godine, režisera Fransisa Forda Kopole, koji je napisao i scenario zajedno sa Mariom Puzom, autorom istoimenog romana. Glavne uloge tumače Marlon Brando, Al Pačino, Džejms Kan, Robert Duval Dajana Kiton.

Prvo ostvarenje trilogije „Kum” prati mafijašku sicilijansku porodicu Korleone pod Vitom Korleoneom od 1945. do 1955. godine. Film se fokusira na transformaciju njegovog najmlađeg sina, Majkla, od nevoljnog porodičnog autsajdera u nemilosrdnog šefa mafije.

Paramaunt pikčers je dobio prava na roman po ceni od 80.000 dolara. Rukovodioci studija imali su problema da pronađu reditelja – prvih nekoliko kandidata je odbilo ovu poziciju pre nego što je Kopola potpisao ugovor, ali je potom usledilo neslaganje oko izbora glumaca za nekoliko likova, posebno Vita (Brando) i Majkla (Pačino).

Film je sniman na lokacijama u Njujorku i na Siciliji, a snimanje je završeno pre roka. Muziku je komponovao Nino Rota, a pomagao mu je Karmine Kopola.

Film je premijerno prikazan 14. marta 1972. u Njujorku. Sa procenjenom zaradom između 250 i 290 miliona dolara, u vreme izlaska, postao je film sa najvećom zaradom svih vremena. Dobio je pozitivne recenzije i od publike i od kritičara, koji su naročito pohvalili glumu, režiju, scenario, priču, fotografiju, montažu, muziku i prikaz mafije.

Film je bio nominovan za deset Oskara, a osvojio je tri: za najbolji film, najboljeg glumca (Brando) i najbolji adaptirani scenario (Kopola i Puzo).

Kum se smatra jednim od najboljih i najuticajnijih filmova svih vremena. Kongresna biblioteka je 1990. odabrala ovaj film za čuvanje u Nacionalnom registru filmova Sjedinjenih Država zbog „kulturnog, istorijskog ili estetskog značaja”, a Američki filmski institut ga je smestio na drugo mesto liste 100 najboljih američkih filmova (iza „Građanina Kejna”). Prate ga dva nastavka, Kum 2 (1974) i Kum 3 (1990).

Izvor: Politika Magazin

Prevod i priprema: Redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.