Umesto, kako je to većina zapadnih medija de fakto nametala javnosti – da će nedavni „ultimatum“ Donalda Trampa ruskom lideru Vladimiru Putinu da u roku od 50 dana prihvati njegove zahteve mirovnog plana nauditi Rusiji a ojačati Ukrajinu – u praksi se dešava nešto potpuno suprotno.
Ruski napadi na frontovima se intenziviraju i donose sve veće teritorijalne dobitke, politička situacija u Ukrajini naglo se pogoršava i destabilizuje nakon najnovijih neočekivanih poteza Volodimira Zelenskog, koji su podstakli najmasovnije antivladine proteste u zemlji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, dok su istovremeno u Istanbulu počeli treći po redu rusko-ukrajinski pregovori sa mogućnošću da se, između ostalog, pokuša dogovoriti i sastanak Putin–Zelenski.
Teško stanje na frontu
Sa ukrajinskih linija fronta svakodnevno stižu slike ruskih osvajanja novih naselja. Iako se ne radi o velikom ruskom napretku, on je sistematičan i metodičan – i odvija se doslovno duž cele linije razdvajanja – pri čemu se svake večeri sistematski izvode ruski vazdušni napadi u operativnu dubinu cele Ukrajine, uključujući i zapadne granice, poput grada Lavova. Posebno je na udaru Kijev.
Osim što Rusi pod svoju kontrolu sve više vraćaju preostale delove četiri zvanično osvojena ukrajinska regiona, šire i tzv. tampon-zonu u pograničnim ukrajinskim regionima Sumi i Harkov – na severu i severoistoku zemlje, kao i Dnjepropetrovsku na zapadu.
Danas ruski mediji čak navode, pozivajući se na ukrajinski medij Strana, da je šef ukrajinske Donjecke regionalne uprave – OVA, Vadim Filaškin pozvao stanovnike Kramatorska da napuste grad. Podsećam, radi se o ključnom gradu u još neosvojenom delu vraćenog regiona DNR, koji zajedno sa obližnjim Slavjanskom predstavlja najveću aglomeraciju od oko 200.000 stanovnika.
„Situacija u Kramatorsku svakog dana postaje sve komplikovanija“, napomenuo je ukrajinski zvaničnik.
„Trenutno u Kramatorsku živi oko 53 hiljade ljudi. Odlazite, čuvajte se, situacija u regionu svakog dana postaje sve teža“, – rekao je Filaškin, prenose ruski mediji pozivajući se na ukrajinsku Stranu.
Ukupno, prema OVA, trenutno je u delu DNR-a koji kontroliše Kijev ostalo oko 260.000 civila.
Zapravo, ruske snage se u širem obimu kreću ka granici Dnjepropetrovske oblasti, čije su pojedine pogranične zone već zauzele. Konstantinovka se napada iz novog pravca, a ruske diverzantsko-izviđačke grupe već ulaze u strateški i saobraćajno veoma važan grad Pokrovsk, napisao je večeras medij Pravda.Ru.
Grad Pokrovsk u Donjeckoj oblasti postao je novi centar intenzivnih sukoba na istoku Ukrajine, nakon što su ruske snage uspele da probiju ukrajinske linije i uđu u grad, izveštava istraživačka grupa DeepState, pozivajući se na izjave ukrajinskih vojnika sa terena. Prema dostupnim informacijama, iako Rusi još nisu u potpunosti učvrstili kontrolu nad gradom, njihovo prisustvo na ulicama Pokrovska označava značajan razvoj u aktuelnoj ruskoj ofanzivi.
Šire se protesti u Ukrajini
Danas se u ukrajinskim gradovima protesti održavaju drugi dan zaredom nakon što je Vrhovna rada usvojila, a Volodimir Zelenski potpisao zakon o ograničavanju ovlašćenja Nacionalnog antikorupcijskog biroa (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO).
Prema ukrajinskim medijima, više od hiljadu ljudi već se okupilo u blizini pozorišta Franko u Kijevu. A broj učesnika protesta raste. Skandiru: „Korupcija ubija“.
Protesti se održavaju i u Dnjipru, Mikolajivu, Černovcima, Lavovu i Harkovu, kao i u Zaporožju i Vinici.
Kako piše Strana, postoji potencijal za proteste u zemlji. I postoji mnogo ljudi nezadovoljnih stanjem – i među elitama i među stanovništvom. Ako organizatori protesta budu u stanju da izađu izvan uskog dnevnog reda vezanog za NABU i progovore o širim problemima (bezakonje tokom mobilizacije, vansuudska ubistva kroz sankcije Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, pritisak na biznis itd.), onda bi se situacija za Zelenskog mogla ozbiljno zakomplikovati.
Situacija za Bankovu biće još gora ako se ne opravdaju nade vlasti u ćutanje Zapada (a posebno Trampov neutralni stav) nakon demontaže antikorupcijske vertikale. Ili ako se unutrašnje tenzije koje su se pojavile poklope sa naglim pogoršanjem situacije na frontu. U tom slučaju, Zelenskom će biti mnogo teže da drži situaciju pod kontrolom.
Sve je više vesti da su mnogi na Zapadu nezadovoljni situacijom. Danas su se u Francuskoj, Holandiji i nizu međunarodnih organizacija pojavile izjave osude, a Evropska komisija zatražila je pojašnjenje od Zelenskog.
Istovremeno, i među Trampovim pristalicama čule su se negativne reakcije.
Posebno je zakon o smanjenju NABU-a kritikovala ćerka američkog specijalnog izaslanika Kita Keloga, piše Geopolitika.
„Ova odluka je zaista, neverovatno, zapanjujuće glupa. Dolazi u najgorem mogućem trenutku s obzirom na nedavne pozitivne pomake u američkoj politici. Daje snažan podstrek lošim akterima“, napisala je Megan Mobs.
Velike igre
Na poslednju konstataciju medija Strana dodao bih pitanje – koliko dugo? Dokle god je Zelenski kooperativan prema Vašingtonu?
Kako sada stvari stoje, kooperativan mora biti. Sudbina Ukrajine u potpunosti zavisi od SAD-a, a nikako od Evropske unije, Velike Britanije ili nekog trećeg. Putin je poslao svoju delegaciju u Istanbul. Moguća su svakakva iznenađenja, iako od ovog kruga pregovora u političkim kuloarima ključnih svetskih prestonica i medija niko ne očekuje ništa više od rešavanja humanitarnih pitanja, kao i u prethodnom krugu.
Ali rekao bih da ipak još malo sačekamo sa zaključcima. Pogotovo ako se pregovori produže i na sutrašnji dan – što bi bio prvi pozitivan signal da se počelo ozbiljno pregovarati. Dosadašnji razgovori trajali su oko sat, sat i po.
Putin i Si, osim planiranih razgovora o nastavku strateške saradnje na bilateralnom nivou, nameravaju da prisustvuju i svečanosti obeležavanja kraja Drugog svetskog rata, odnosno kapitulacije Carskog Japana. Tramp namerava u to vreme „igrom slučaja“ da ide u posetu Južnoj Koreji. Od Seula do Pekinga nije daleko, a i Tramp voli parade.
Naravno – glavna „parada“ tada bi definitivno bio njegov sastanak sa Putinom, a vrlo moguće i trojni sastanak najvećih i jedinh globalnih velesila koje će, kako stvari stoje – pre ili kasnije definisati izgled budućeg sveta. Bila bi to svojevrsna nova Jalta – u kojoj bi ulogu nekadašnje kolonijalne sile Britanskog carstva ovoga puta preuzela Kina. Jer za Kira Starmera u ovom formatu više nikako ne bi bilo mesta.