Početna » Geoanalitika » Zaraćene bande u Švedskoj: Pitanje koje potresa unutrašnju politiku zemlje

Zaraćene bande u Švedskoj: Pitanje koje potresa unutrašnju politiku zemlje

Osoba obučena u crno bacila je ručnu bombu u prodavnicu u predgrađu Geneta u švedskom gradu Sederteljeu 22. jula. Nekoliko prolaznika je povređeno, a najteže je žena od 50 godina koja je helikopterom prebačena u bolnicu, piše Politiko.

Samo dan kasnije jedan muškarac je upucan i ranjen u obližnjoj ulici. Bujica nasilja bandi deo je brutalnog leta koje stvara probleme švedskoj vladi. Premijer Ulf Kristersson i njegovi desničarski saveznici uzvratili su prije dvije godine obećanjem da će okončati višedecenijski sukob između trgovaca drogom. Ali statistika kriminala je zastrašujuća u zemlji od 10,5 miliona stanovnika čiji je međunarodni imidž mirne, prosperitetne nacije sa konkurentnom ekonomijom i jakom socijalnom zaštitom.

Puno posla za švedsku vladu

Međutim, na polovini svog mandata, jasno je da Kristerssonova vlada ima još posla. U Švedskoj je do sada ove godine bilo 148 pucnjava, pri čemu je ubijeno 20, a ranjeno 26. U 2023. godini bilo je ukupno 53 smrtnih slučajeva iz oružja. Godinu ranije zabeležena su 62 takva ubistva. „Stvari ne mogu ovako dalje“, rekao je Toni Aun, 17-godišnji student koji su novinari Politico pronašli u kupovini. „Ovo je uvek bila jaka zajednica, ali ovo nasilje mora da prestane“, tvrdi on.

Švedska se pojavila kao opomena o evropskoj zemlji koja nije uspela da prepozna pretnju od međunarodno povezanih narko-bandi. Sada se trudi da odgovori na eskalaciju nasilja dok se bande bore jedna protiv druge za kontrolu unosnih lokalnih tržišta droge. Nordijska zemlja je među najvišim stopama pucnjave u Evropi, dok je izvestan broj članova švedskih bandi preminuo poslednjih godina. Uvođenje sigurnosnih zona
Kako se nasilje širi, sve veći broj prolaznika je takođe ubijen i povređen zalutalim mecima i nejasno ciljanim bombama. Politika obračuna vlade Kristerssona uključuje produženje kazni za zločine počinjene sa oružjem i razmatra smanjenje starosne dobi u kojoj deca mogu biti osuđena za zločine. Ali nesumnjivo najupečatljivija politička inicijativa bilo je uvođenje tzv. bezbednosnih zona.

Novi zakon koji je na snazi od aprila dozvoljava policiji da označi svako područje za koje smatra da je ugroženo kao bezbednu zonu. Oni tada mogu da zaustave i pretresu svakog građanina u toj zoni – nešto što inače ne bi mogli da urade osim ako posumnjaju da je građanin počinio krivično delo. Prva bezbednosna zona u Švedskoj postavljena je u centralnom gradu Norčepingu.

Još jedna takva zona uspostavljena je u Ženeti. Zona Geneta je trajala dve nedelje od 6. jula u prostoru oko niza malih radnji. Bilo je vidljivo prisustvo policije i znaci da su nad glavom letelice za nadzor. Policija je takođe saopštila da u tom području rade policajci u civilu. Neki kupci su rekli da smatraju da je policijska politika zaustavljanja i pretresa nametljiva, brinući se da bi to moglo naštetiti odnosima vlasti sa javnošću.

Bolje je umrežiti institucije

Gradonačelnik Sederteljea, Boel Godner, pojavio se u nacionalnim večernjim vestima i govorio o anksioznosti koja obuzima njen grad. „Ovo je ozbiljna situacija“, rekla je ona i dodala: „Ljudi su uznemireni i ljuti, ljuti što se njihov grad povezuje sa ovim kriminalcima“.
Oštar porast ubistava vezanih za bande poslednjih godina znači da je trend u Švedskoj drugačiji od onog u većem delu Evrope, gde broj nasilnih incidenata opada. Stručnjaci kažu da vlada mora da pokaže napredak pre sledećih izbora 2026. godine, a ankete pokazuju da to ostaje glavno pitanje za birače.

Istraživanja javnog mnjenja trenutno pokazuju da je opozicija predvođena socijaldemokratama ispred vlasti i saveznika za oko 7 procentnih poena. Gradonačelnik Sodertaljea, Godner, socijaldemokrata, rekao je da nikakve političke mjere neće biti dovoljne da se razbiju bande koje godinama rastu u gradovima poput njenog. Ona je pozvala na veću nacionalnu i međunarodnu koordinaciju između agencija za lociranje vođa bandi i njihove imovine, uključujući ne samo policiju, već i IRS, carinu i agenciju za finansijski kriminal. „Kada je zločin nacionalni ili čak međunarodni, odgovor na njega takođe mora biti takav“, rekla je ona.

Aoun, student u Geneti, složio se da inicijative poput bezbednosne zone u njegovoj oblasti treba da budu deo većeg i održivijeg programa. „Dobro je, ali nije dovoljno“, rekao je on i zaključio: „Kriminalci se vraćaju tek kada nestane policije“.

Izvor: geopolitika.news

Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.