Početna » Nauka » Ruđer Bošković: Preteča Anštajna i naučnik svetskog formata

Srpski naučnik rođen na današnji dan

Ruđer Bošković: Preteča Anštajna i naučnik svetskog formata

Ruđer Bošković (1711-1787) srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik i univerzitetski profesor. Jedan od najvećih umova nauke svog vremena, rođen je na današnji dan.

Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna.

Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice.

Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, te pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima.

Sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne. Izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okana u saću.

Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku.

Srbin katolik

Ovaj slavni mislilac svetskog formata, prema dostupnim podacima, po veroispovijesti je bio rimokatolik, a po nacionalnosti pripadao je srpskom narodu.

Preciznije, Ruđer Bošković pripadao je nacionalno-vjerskoj grupi koja se do Drugog svetskog rata označavala imenom Srbin-katolik.

Međutim, posle velikog genocida nad Srbima, ova etničko-vjerska grupa je jednostavno nestala, a sa njom i svaki pojam o njoj.

Ruđer Josip Bošković je najveći matematičar i astronom Dubrovnika, jedan od najznačajnijih naučnika svoga vremena. Uvršten je među 100 najznamenitijih Srba svih vremena.

Rođen je kao sedmo dete trgovca Nikole Boškovića, Srbina iz Orahova Dola kod Trebinja u Hercegovini. Majka Pavla bila je italijanskog porijekla, iz porodice Bara Betere, poznatog dubrovačkog pjesnika. Njegov brat bio je Bartolomej Baro Bošković.

Ceo radni vijek proveo je u tuđini, gde je stekao svetsku slavu, a samo jednom svratio je u svoj zavičajni Dubrovnik – 1747. godine.

Svoje otadžbinsko poreklo nikada nije krio – ostao je „Slovinac“, kako su se tada nazivali Južni Sloveni.

Umro je u Milanu i sahranjen u Crkvi Sveta Marija Podone u ovom gradu 13. februara 1787. godine, a srce mu je preneseno u zavičaj.

Izvor: Agencije

Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.