Početna » Slobodna zona » Polovinu članaka na internetu je napisala veštačka inteligencija

Nakratko prestigla ljudske

Polovinu članaka na internetu je napisala veštačka inteligencija

Broj članaka generisanih veštačkom inteligencijom na internetu nakratko je premašio broj onih koje su napisali ljudi, ali ti su se brojevi u međuvremenu izjednačili, otkriva novi izveštaj SEO kompanije Grafit (Graphite).

Stručnjaci već dugo strahuju da bi preplavljivanje interneta sadržajem stvorenim veštačkom inteligencijom moglo dovesti do toga da se veliki jezički modeli počnu „gušiti“ u sopstvenim podacima, što bi na kraju moglo izazvati njihov kolaps. Izveštaj Evropola iz 2022. godine procenio je da će do 2026. čak 90% onlajn sadržaja biti generisano veštačkom inteligencijom.

Prema analizi kompanije Grafit, sprovedenoj na 65.000 URL-ova objavljenih između 2020. i 2025. godine, procenat članaka generisanih veštačkom inteligencijom naglo je porastao nakon pokretanja ČetDžiPiTi-ja (ChatGPT) 2023. godine.

Udeo AI članaka u analiziranom uzorku nakratko je nadmašio one koje su napisali ljudi u novembru 2024, ali od tada su te dve brojke ostale otprilike jednake.

Metodologija istraživanja

Kompanija Grafit je za analizu koristila AI detektor Surfer (Surfer) na nasumičnom uzorku URL-ova iz Komon Kroula (Common Crawl), otvorene baze podataka koja sadrži više od 300 milijardi veb-stranica. Stranice su imale datume objave između januara 2020. i maja 2025. Smatralo se da je članak generisan veštačkom inteligencijom ako je Surfer utvrdio da je 50% ili manje sadržaja napisao čovek.

Treba naglasiti da je razlikovanje sadržaja koji je napisao AI od onog koji je napisao čovek izuzetno složen zadatak. Kako bi procenio tačnost Surfera, Grafit ga je testirao na sopstvenom uzorku AI članaka i na skupu tekstova objavljenih pre pojave ČetDžiPiTi-ja. Surfer je imao stopu lažno pozitivnih rezultata od 4,2% (ljudski tekst označen kao AI) i stopu lažno negativnih rezultata od 0,6% (AI tekst označen kao ljudski) za članke generisane pomoću GPT-4o (GPT-4o).

Četbotovi daju prednost tekstovima koje pišu ljudi

Čini se da i takozvane farme sadržaja shvataju da pretraživači i četbotovi ne daju prednost materijalima koje je stvorila veštačka inteligencija. Grafit je utvrdio da je 86% članaka rangiranih u Gugl pretrazi napisano od strane ljudi, a samo 14% generisano veštačkom inteligencijom.

Sličan obrazac važi i za četbotove. Čak 82% članaka koje su citirali ČetDžiPiTi i Perpleksiti (Perplexity) napisali su ljudi, a samo 18% generisala je veštačka inteligencija. Kada se AI članci i pojave u Gugl pretrazi, obično su rangirani niže od onih koje su napisali ljudi.

veštačka inteligencija i sadržaj na internetu
FOTO: Printskrin

Ipak, istraživači su za Aksis (Axios) istakli kako je sa današnjim alatima i definicijama nemoguće utvrditi tačan odnos AI sadržaja. Ljudi sve više sarađuju sa veštačkom inteligencijom, zbog čega je teško odrediti gde prestaje ljudski, a počinje mašinski doprinos.

Portparol Gugla izjavio je za Aksis kako postoji toliko različitih nivoa korišćenja veštačke inteligencije u radu da je izazovno definitivno reći da li je nešto generisano veštačkom inteligencijom ili ne. „U ovom trenutku, to je više simbioza nego dihotomija“, rekao je Stefano Soato, profesor računarskih nauka na UCLA i potpredsednik u Amazon Veb Servises.

Šta podaci ne pokazuju

Važno je napomenuti da Komon Kroul, iako je jedan od najvećih izvora podataka za treniranje AI modela, ne obuhvata ceo internet. Neke veb-stranice koje naplaćuju pristup, gde sadržaj verovatno pišu ljudi, blokiraju Komon Kroul. To bi moglo značiti da je udeo članaka koje su napisali ljudi zapravo i veći nego što podaci Grafita pokazuju.

Istraživanje Pju centra (Pew Research Center) od prošle nedelje pokazalo je da je entuzijazam za AI sažecima u pretrazi skroman: samo 20% korisnika smatra ih izuzetno ili veoma korisnim, a svega 6% im u potpunosti veruje, piše Indeks.

Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.