Sa porastom ljudske populacije, gubitak staništa ugrožava mnoge životinjske vrste. Mapiranje staništa divljih životinja putem satelita je brzorastuće područje ekologije, a NASA sateliti igraju ključnu ulogu u tim naporima. Tigar, jaguar i slonovi su neke od ugroženih životinja čija se staništa prate iz svemira uz pomoć NASA-e.
„Sateliti posmatraju ogromne površine Zemlje svakodnevno“, rekao je Kit Gedis, menadžer programa za ekološku zaštitu u NASA-i u Vašingtonu. „To pomaže naučnicima da prate staništa koja bi bila logistički zahtevna i vremenski dugotrajna za istraživanje sa terena – što je ključno za životinje poput tigrova koji se kreću po velikim teritorijama.“
Kako NASA i njeni partneri pomažu u zaštiti tri najpoznatije vrste na Zemlji?
Problemi (i nada) za tigrove
Tigrovi su izgubili najmanje 93% svojih istorijskih staništa, koja su nekada obuhvatala Evroaziju. Procenjuje se da danas postoji između 3.700 i 5.500 divljih tigrova, što je porast sa procenjenih 3.200 tigrova 2010. godine.
U nedavnoj studiji, istraživači su pregledali preko 500 studija koje sadrže podatke o tigrovima i njihovom staništu širom Azije. Tim je otkrio da se područje na kojem su poznati tigrovi smanjilo za 11%, sa oko 396.000 kvadratnih milja 2001. godine na oko 352.000 kvadratnih milja 2020. godine.
Pomaganje zaštite u realnom vremenu
Pod vođstvom „Wildlife Conservation Society“ (WCS) i finansiran od strane programa za ekološku zaštitu NASA-e, tim je razvio alat koji koristi Google Earth Engine i NASA Earth opservacije kako bi pratili promene u staništu tigrova. Cilj je pomaganje naporima zaštite u gotovo realnom vremenu, koristeći podatke sa senzora Visible Infrared Imaging Radiometer Suite (VIIRS) i Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer, kao i satelita „Landsat“.
Mapiranje površina velikih šuma
Istraživači su mapirali velike površine „praznih šuma“ bez nedavne prisutnosti tigrova. Budući da su ova područja bila pogodna za stanište i još uvek dovoljno velika da ispune sve uslove u ovom smislu, ona su potencijalni pejzaži za obnavljanje, pod uslovom da ima dovoljno hrane. Ako bi tigrovi mogli da dosegnu ta područja, bilo prirodnim raseljavanjem ili aktivnom reintrodukcijom, to bi „povećalo zemljišnu bazu za tigrove za 50%“, izvestili su naučnici.
„Još uvek postoji mnogo više prostora za tigrove u svetu nego što su čak i eksperti za tigrove mislili“, rekao je glavni autor Erik Sanderson, nekadašnji viši konzervacijski ekolog u WCS-u, a sada potpredsednik urbane konzervacije u New York Botanical Garden-u. „To smo mogli da shvatimo samo zato što smo sve ove podatke iz NASA-e integrisali sa informacijama sa terena.“
Gde su Jaguari?
Jaguari su nekada lutali od jugozapada SAD-a do Argentine. Ali u proteklom veku, izgubili su oko 50% svog raspona, prema Međunarodnom savezu za zaštitu prirode (IUCN). Poput tigrova, jaguari se suočavaju s krivolovom i gubitkom izvora hrane. Divlji jaguari broje između 64.000 i 173.000 jedinki, a IUCN ih klasifikuje kao blizu ugrožene.
U Gran Čaku, drugom najvećem šumskom području u Južnoj Americi, jaguari i druge životinje žive u posebno ugroženom ekosistemu. Suva nizinska šuma prostire se od severne Argentine do Bolivije, Paragvaja i Brazila i doživela je ozbiljnu deforestaciju.
Jaguari na ovo području se broje u stotinama. Koristeći podatke o korišćenju zemljišta i infrastrukturi, kao i opservacije sa MODIS-a i Landsat-a, istraživači finansirani od strane NASA-e mapirali su prioritetna područja zaštite za jaguare i druge važne životinje. Oko 36% prioritetnih područja u Gran Čaku trenutno su „zone niske zaštite“, gde je dozvoljena deforestacija.
„Menadžeri i konzervacionisti mogli bi koristiti nove prostorne informacije kako bi videli gde trenutna šumska zoniranja štite ključne životinje, i gde bi možda trebalo ponovo razmotriti“, rekao je glavni autor Sebastijan Martinući sa Univerziteta u Viskonsinu – Medison.
Slonovi traže utočišta u šumama
Afrički savanski slonovi sada zauzimaju procenjenih 15% svog istorijskog raspona, a njihov broj je opao. Jedna studija je istražila oko 90% afričkog habitusa slonova i procenila da je njihov broj opao za 144.000 jedinki od 2007. do 2014. godine, ostavljajući otprilike 352.000 jedinki. 2021. godine, IUCN je ažurirao status slonova na ugrožen.
Nedavna studija koristila je NASA satelitske indekse vegetacije i druge podatke kako bi proučila slonove u Nacionalnom rezervatu „Maasai Maraa“ u Keniji, kao i u obližnjim poluzapremljenim i nezaštićenim zonama.
Istraživači su otkrili da, posebno u nezaštićenim područjima, slonovi preferiraju guste šumske krošnje, posebno duž potoka, i izbegavaju otvorene prostore poput travnjaka, posebno kada je prisutniji veći broj ljudi. Ljudski razvoj, poput turističkih naselja, često se gradi u takvim šumama.
Prioritetno je omogućiti slonovima pristup šumama u nezaštićenim područjima, ističu istraživači. Budući da slonovi izbegavaju travnjake, neka od tih područja mogla bi se koristiti za razvoj ili stočarstvo – balansiranje potrebe za ekonomskim razvojem i staništem za slonove.
IUCN takođe klasifikuje azijske slonove kao ugrožene. U južnom Butanu, depredacija useva i divljač koja se približava ljudskim naseljima dovode do eskalacije sukoba između ljudi i slonova.
U periodu 2020-2021, butanski stipendisti iz domena nauke u Sjedinjenim Državama izabrani su da učestvuju u programu NASA Capacity Building Program’s DEVELOP.
Partnerstvom sa Bhutan Foundation, Bhutan Tiger Center-om i Bhutan Ecological Society-em , timovi su koristili NASA opservacije Zemlje, podatke o prisustvu slonova i druge informacije kako bi modelirali trenutnu prikladnost staništa i mapirali putanje divljih životinja između staništa, pomažući strategijama koje smanjuju rizik od sukoba.
