Popularni „crni petak“ na kraju svakog novembra puni tržne centre širom sveta. Taj trend nije zaobišao ni naše područje. Ovaj dan svaki put privuče veliki broj šopingholičara koji u svojim omiljenim prodavnicama traže proizvod baš za sebe po najnižim cenama.
Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra. Tada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao „crni“.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na „crni petak“. Međutim, mi nemamo još razvijenu svest da ne podižemo cene pre tog dana, a onda ih spuštamo.
„Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu. Onda je ta cena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’. Mi podižemo cene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno. Većini neće, jer su to i dalje visoke cijene“, objašnjava Marićeva.
Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cene koje su bile ranijih meseci, a koje su za „crni petak“. A, prema njenim rečima, nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.
„Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača“, kaže ona za „Nezavisne novine“. Apeluje da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.
Marićeva podseća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom „crnog petka“. Očekuje da će ova popularna platforma uzeti deo kolača trgovcima.
Podložni smo masovnim sugestijama
S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da je „crni petak“ postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.
„Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama. Koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža. Slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe“, objašnjava ona.
Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.
„Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice. Od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja“, navodi Savanović Zorićeva.
Ona poziva na svesniji pristup kupovini i da procenimo da li nam nešto stvarno treba.
„‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste“, ističe ona.
Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osećaja sniženja. Tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.
