Bi-Bi-Si u analitičkom tekstu svog urednika za Bliski istok, Rafija Berga, objašnjava pozadinu pitanja koje je u središtu aktuelnih tenzija između Irana, Izraela i Zapada – zašto neke zemlje smeju da imaju nuklearno oružje, a druge ne.
Ko sme da ima nuklearno oružje?
Prema međunarodnom sporazumu iz 1968. godine, poznatom kao Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), zvanično pravo na posedovanje nuklearnog naoružanja ima samo pet država: Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska. Pored njih, Indija, Pakistan i Severna Koreja takođe poseduju nuklearno oružje, iako nisu potpisnice NPT-a ili su iz njega naknadno istupile. Izrael se široko smatra državom koja takođe poseduje nuklearno oružje, mada to nikada zvanično nije ni potvrdio ni negirao.
NPT dozvoljava državama da razvijaju civilni nuklearni program, ali strogo zabranjuje širenje vojnog nuklearnog kapaciteta izvan pet priznatih nuklearnih sila. Većina država članica Ujedinjenih nacija, uključujući Iran, potpisala je taj sporazum i time se obavezala da neće razvijati ili nabavljati nuklearno oružje.
Zašto Izrael sme, a Iran ne?
Izrael, zajedno sa Indijom, Pakistanom i Južnim Sudanom, nije potpisao NPT. Na taj način je izbegao zakonsku obavezu da otkrije svoj nuklearni program i da dozvoli međunarodne inspekcije. Izrael sprovodi politiku nuklearne nejasnoće, smatrajući da je strateški korisno ni potvrđivati ni poricati posedovanje nuklearnog oružja.
Zbog toga Iran, arapske zemlje i brojne druge države već godinama pozivaju na pritisak na Izrael da otvori svoje objekte međunarodnoj kontroli i razmotri nuklearno razoružanje, tvrdeći da je izraelski nuklearni kapacitet izvor nestabilnosti i pretnja bezbednosti regiona.
Šta je s Iranom?
Iran uporno tvrdi da ne želi da razvija nuklearno oružje i da je njegov program isključivo civilne prirode. Međutim, mnoge zemlje sumnjaju u iskrenost te tvrdnje, posebno nakon što je 2002. godine otkriven tajni iranski nuklearni program, što je predstavljalo kršenje NPT-a. Otkriće je izazvalo dugotrajnu krizu i dovelo do međunarodnih sankcija, pregovora, a na kraju i do nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, iz kog su Sjedinjene Američke Države kasnije jednostrano istupile.
Nedavna eskalacija sukoba između Izraela i Irana dodatno je pojačala zabrinutost zbog moguće militarizacije iranskog nuklearnog programa, iako Iran i dalje insistira da nema ambiciju da razvije nuklearne bombe.
