Početna » Nauka » Tamara Elzein: Zašto su ruski naučnici sankcionisani, a izraelski nisu?

Sloboda za jedne, sankcije za druge: Ko određuje merila u nauci?

Tamara Elzein: Zašto su ruski naučnici sankcionisani, a izraelski nisu?

Dvostruki standardi u načinu na koji međunarodna naučna zajednica postupa prema Izraelu u poređenju sa Rusijom dovode do nepoverenja arapskih istraživača u globalni naučni sistem, prema rečima Tamare Elzein, generalne sekretarke Nacionalnog saveta za naučna istraživanja Libana.

Dok su ruski naučnici isključeni iz međunarodnih naučnih saradnji kao posledica rata u Ukrajini, ista stvar se nije dogodila sa izraelskim naučnicima, uprkos stalnoj ofanzivi Izraela na susedni Liban i Gazu.

Kao naučnici, ne samo kao građani, kada vidimo da postoje ovakvi dvostruki standardi — jedni za Ruse, a drugi za Izraelce — za nas je to problem nepoverenja u ovaj međunarodni sistem i nepoverenja u međunarodni naučni sistem — rekla je Elzein za SciDev.Net na marginama Svetskog naučnog foruma u Budimpešti.

Univerzalne vrednosti postaju prazne parole

Ono što taj sistem zagovara, kao što su sloboda istraživanja, sloboda govora, ljudska prava — mi sada mislimo da su to prazne parole — poručila je Elzein.

Govorim sada kao građanka ovog dela sveta. Palestina, Liban, Sirija, Egipat, Jordan — narodi ovih zemalja izgubili su veru u te univerzalne vrednosti — dodala je ona.

Eskalacija sukoba i strah naučnika

Od septembra meseca Izrael je dramatično pojačao bombardovanje Libana, čime je konflikt koji je tinjao od 2023. godine prerastao u otvoreni rat.

Napad Izraela na Liban
Foto: AP Photo/Hussein Malla

Libanski naučnici sada strahuju da napuste zemlju, plašeći se da se možda neće moći vratiti zbog konflikta. Elzein je rekla da je otputovala u Budimpeštu da bi svedočila o situaciji naučnika u svojoj zemlji, iako nije bila sigurna da će moći da se vrati.

Fokus naučnih institucija na pomoć državi

Kao posledica sukoba, libanske naučne institucije promenile su svoje prioritete kako bi pomogle vladi u odgovoru na rat.

Od oktobra 2023. godine radimo preko mnogih naših centara na proceni napada na Liban, kako bismo ih kategorizovali — klasično bombardovanje, fosforne granate, osvetljavajuće bombe i slično — i proučavali njihov uticaj — rekla je Elzein.

Pokušavamo da to uradimo kako bismo pomogli vladi kada počne da gradi nacionalni plan obnove — dodala je.

Fosfor i zagađenje poljoprivrednih površina

Poljoprivrednici u Libanu dobiće savete o tome kako da obnove svoje farme nakon što su kontaminirane belim fosforom, otrovnom hemijskom supstancom koja se koristi u granatama za stvaranje dimnih zavesa.

Za neke sektore gde možemo biti korisni kao naučnici, pokušavamo da pružimo podršku vladi — objasnila je Elzein.

U slučaju fosfora, na primer, radićemo sa Ministarstvom poljoprivrede kako bismo obučili farmere da kasnije znaju kako da postupaju sa zemljištem i svojim imanjima — zaključila je ona.

Izvor: SciDev.Net

Prevod i priprema: Redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.