Ukrajinski predsednik zaigrao je poslednji tango, pokušavajući sprečiti sve očiglediji vojni poraz svoje zemlje na bojnom polju tako što će zapadne zemlje i NATO savez uvući iz proksi – u otvoreni, a možda i nuklearni rat s Rusijom. Nije mu uspela namera, pogotovo jer je svojim evropskim zapadnim partnerima predložio da stave sve na kocku, u rulet igri gde na tabli umjesto brojeva od jedan do 36, stoje samo nule. Plan pobede koji je predstavio, čini se već je osuđen na propast.
Prema nezvaničnim informacijama, tri od pet predloženih tačaka takozvanog plana za pobedu, koji je nedavno po prvi put javno izložio Zelenski, nisu naišle na odobravanje u Briselu. Štaviše neki su celi ovaj plan nazvali zastrašujućim, jer bi doveo do trećeg svjetskog rata.
Obećanja i tapšanje po ramenu
Zelenski nije uspio, iako se u planu pominju i bogati ukrajinski mineralni resursi koji su očigledno trebali biti poput mamca za gladne somove. Umesto toga, ukrajinski predsednik, dobio je opet samo reči podrške, tapšanje po ramenu i obećanja da će ova zemlja sigurno jednog lepog dana ući u NATO, ali i da će Ukrajina uskoro dobiti novu tranšu novca koja će ovog puta iznositi 35 milijardi evra.
Nakon što je nedavno neslavno prošao u Vašingtonu, koji je zaokupljen predsjedničkim izborima, ratom na Bliskom istoku i odnosima sa Kinom, Zelenski je dobio još jedan niski udarac, ne na bojnom polju, već političkom od većine evropskih saveznika pa i same Njemačke, zemlje u kojoj su pitanja ekonomije i nelegalnih migracija postale top-teme broj jedan i dva, umjesto rata u Ukrajini.
NATO pozivnica
Prijedlog Zelenskog se sastoji od pet tačaka:
- pozivnice za pridruživanje NATO-u,
- odbrambenog aspekta,
- odvraćanja od ruske agresije,
- ekonomskog rasta i saradnje, te
- posleratne sigurnosne arhitekture.
Zelenski je smatrao da bi odobravanje ovog plana, zaštitilo ne samo Ukrajinu, već i baltičke države, nordijske zemlje, Poljsku, Balkan i druge regione, kao i druge partnere. Istakao je da je ovo vjerovatno jedini način da se dođe do mirovnog sporazuma, uz konstataciju da se mora nastaviti pritisak na Moskvu na bojnom polju, pri tome pozivajući da se “vrati rat u Rusiju kako bi Rusi mogli da osjete kakav je rat i počeli da mrze Putina zbog toga”. Poručio je i da bi, ako ovaj plan bude podržan, rat mogao biti okončan najkasnije naredne godine.
Poziv Ukrajine za ulazak u NATO stavljen je na vrh ove liste. Kao prioritet broj jedan. Kijev je podnio zahtjev za pridruživanje još u septembru 2022. godine, ali još nije dobio jasan signal od saveznika. Zapravo, vrlo često se može čuti da do toga može doći samo kada rat bude završen i kada se bude znalo u kojim se stvarnim granicama “proteže” Ukrajina. Iako je NATO na nekoliko posljednjih druženja potvrdio da je put Kijeva ka članstvu “nepovratan”, ipak je malo vjerovatno da će se to desiti u kratkom roku.
Odluka je politička i moraju je jednoglasno donijeti 32 zemlje članice. Međutim, postoji i druga prepreka: NATO ne može prihvatiti zemlju u ratu u svoje redove, jer bi to rezultovalo trenutnim aktiviranjem člana pet Atlantske povelje. Ne bi trebalo zaboraviti spomenuti ni da su upravo planovi Kijeva da se pridruži bloku bili jedan od razloga zašto je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju u februaru 2022. godine.
Rat na ruskoj teritoriji
Drugi član ovog plana Zelenskog naglašava potrebu da se rat dovede na rusku teritoriju, kao što je bio slučaj tokom prekograničnog upada na Kursk koji je pokrenut početkom avgusta. Ova stavka poziva na ukidanje ograničenja na udare dugog dometa u Rusiji, dodatne zalihe dalekometnih raketa i podršku Zapada u obaranju ruskih projektila i dronova iznad Ukrajine. Ovdje je nejasno, koje bi to ruske teritorije bile na meti Kijeva?! Zelenski je zaboravio i na upozorenja Kremlja, iz kog je u više navrata oštro upozoreno da tako nešto neće biti tolerisano te da će biti surovo kažnjeni svi koji budu uključeni u tako nešto.
Treća tačka se odnosi na nenuklearno odvraćanje i uključuje tajni dio. Ukrajina predlaže “sveobuhvatan nenuklearni paket strateškog odvraćanja na svojoj teritoriji” koji bi zaštitio zemlju od buduće agresije.
Pojedini analitičari smatraju da bi ovaj deo plana trebalo posmatrati u kontekstu nedavnih izjava Zelenskog, kada je prilikom posjete Vašingtonu poručio da Ukrajina mora imati nuklearno oružje ili će postati članica NATO-a. Iako je Zelenski kasnije pokušao to da demantuje, njemački list “Bild” objavio je, a pozivajući se na svoje izvore iz Kijeva, da bi ova zemlja u vrlo kratkom periodu mogla da napravi nuklearno oružje za upotrebu protiv Rusije.
Vredni resursi
Četvrti dio govori o ukrajinskom korišćenju svojih prirodnih resursa, kao što su uranijum, titanijum i litijum, koji predstavljaju potencijal ekonomskog rasta za Kijev, ali i kako je istaknuto za Evropsku uniju. Ukrajina nudi poseban sporazum o zajedničkom ulaganju i korišćenju ovih resursa sa EU i SAD. Ukupna vrijednost ukrajinskih mineralnih resursa procjenjuje se na skoro 14,8 triliona dolara, od čega se najveći dio nalazi u Luganskoj i Donjeckoj Narodnoj Republici. Da bi došli do njih trebalo bi prvo osloboditi te prostore, a kako Ukrajina to nije sposobna, to bi onda podrazumijevalo učešće NATO snaga, što bi onda opet vodilo ka trećem svjetskom ratu.
Peti dio se odnosi na ukrajinsku poslijeratnu sigurnosnu arhitekturu. Dokument takođe uključuje i tri povjerljiva predmeta, s kojim je Zelenski upoznao američkog predsjednika Džoa Bajdena, britanskog premijera Keira Starmera, njemačkog kancelara Olafa Šolca, predsjednika Francuske Emanuela Makrona i italijansku premijerku Đorđu Meloni.
Gde su granice?
Plan ukrajinskog predsjednika naišao je na malodušnost kod evropskih lidera, pogotovo jer u ovom dokumentu nema ničeg suštinski novog. Belgijski premijer Aleksandar de Kro istakao je da nije baš uvjeren u uspjeh plana pobjede, dok je njemački kancelar Olaf Šolc rekao da je spreman da razgovara o mirnom rješenju, ali ne sa Zelenskim, već sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. I navodno je neutralna Švajcarska, koja je organizovala samit u Burgenštoku u junu ove godine, priznala da ukrajinska “formula” nije jedina opcija za rješenje konflikta. Bern je nedavno otvoreno podržao inicijativu koju promovišu Kina i Brazil.
Korak dalje otišli su pojedini zapadni analitičari, poput njemačkog politikologa Kristofa Herstela koji je otvoreno nazvao nove zahtjeve Kijeva neprihvatljivim, navodeći da je svima na Zapadu postalo jasno da Zelenski i njegova vlada moraju Rusiji ustupiti oslobođene teritorije na kojima živi rusko stanovništvo.
Zaključak, plan pobjede predstavlja pokušaj “preživljavanja” Ukrajine, čije se oružane snage nalaze na ivici kolapsa, ali i prebacivanja odgovornosti za budućnost ove zemlje na leđa evropskih zemalja, što više ne nailazi na bezrezervnu podršku. Iz Berlina, Pariza i Brisela mogu se čuti poruke “nastavićemo da podržavamo Ukrajinu”, ali ne i u kojim granicama. Iz ove grupe trebalo bi izdvojiti Poljsku i baltičke države, koje su i dalje na fonu strategije koja se sprovodi iz Vašingtona.
Vašington i London
Naravno nikako ne bi trebalo zaboraviti na ulogu Vašingtona u ovoj najnovijoj priči, jer Zelenski ništa ne radi na svoju ruku. Nažalost, koriste ga za obračun sa Rusijom, ali i za eventualno uvlačenje Evrope u ovaj rat, koji bi oni posmatrali sa uslovno rečeno bezbjedne daljine.
Podsjećanja radi, predsjednik odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa Majkl Mekol prije par mjeseci pokazao je mapu ruske teritorije sa zonom koju bi mogle da pokriju rakete “atakams”. On je ovom prilikom pozvao američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da SAD ukinu zabranu Kijevu da američkim oružjem izvodi napade na teritoriju Rusije, kako bi Kijev mogao “da se bori bez vezanih ruku”.
Američki senator Lindzi Grejem u nekoliko navrata otvoreno je rekao da su Vašingtonu potrebni ukrajinski prirodni resursi i da se prema tome mora nastaviti sa vojnom pomoći Kijevu, dok ne pobijedi u ratu sa Rusijom.
Grejem, republikanac iz Južne Karoline, pohvalio je Ukrajince i njihovu navodnu riješenost da se bore protiv Moskve bez obzira na sve, ističući da to znači da Amerikanci sami ne moraju to da čine, samo da obezbijede oružje. Grejem je već dugo vremena otvoren u vezi sa pravim ciljevima Vašingtona u sukobu između Moskve i Kijeva, više puta iznoseći “trilione vrijedne” resurse kao ključnu imovinu i konačnu nagradu za SAD.
Evropa na kolenima
Planeri ovog rata u Pentagonu već su ostvarili dobar dio svojih ciljeva. Uspjeli su da bace Evropu na kolena, zagospodare Starim kontinentom, presijecajući sve ekonomske veze sa Rusijom. Drugi dio plana, da to učine i sa Rusijom, izjalovio im se i pored nezapamćenog broja uvedenih sankcija.
Interesantno, ovaj plan je predstavljen samo par nedjelja prije američkih predsjedničkih izbora. Zelenski je očigledno svjestan da u slučaju da Donald Tramp ponovo dođe u Bijelu kuću, neće uživati dosadašnji status. Na to je prije par dana ukazao i sam Tramp, koji je poručio da je sukob u Ukrajini izgubljen slučaj te da Zelenski nikada nije ni trebalo da dozvoli da dođe do ovog rata.
– Ukrajinski lider je jedan od najvećih prodavaca koje sam ikada vidio. Svaki put kada dođe dajemo mu stotinu milijardi dolara. Ko je još dobio toliki novac u istoriji – poručio je Tramp, okrivljujući aktuelnog predsjednika za izbijanje rata između Moskve i Kijeva.
Pregovori
U junu je ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio da je Moskva spremna da prekine borbe i odmah počne pregovore sa Ukrajinom ako Kijev zvanično odustane od NATO aspiracija i povuče se iz Donjecke i Luganske Narodne Republike, kao i iz regiona Herson i Zaporožje, koji su se pridružili Rusiji nakon referenduma u jesen 2022. godine. Zelenski je odbio ponudu, označivši je kao ultimatum. Kremlj je rekao da ti uslovi više nisu na stolu, nakon što je Ukrajina izvršila upad u rusku Kursku oblast.
Poljske pretnje
U slučaju sukoba sa Rusijom, Poljska će napasti Sankt Peterburg, izjavio je nedavno bivši načelnik poljskog Generalštaba Rajmund Andžejčak.
– Ne prvog dana, već u prvom minutu udarićemo na sve strateške ciljeve u radijusu od 300 kilometara, direktno ćemo napasti Sankt Peterburg – poručio je on, navodeći da Poljska kupuje 800 raketa dometa do 900 kilometara, koje će se koristiti u slučaju mogućeg rata sa Rusijom.
