Početna » Društvo » Koliko je zapravo moćan srpski pasoš?

U toku pregovori sa 30 država: Srbija širi mrežu bezviznog režima

Koliko je zapravo moćan srpski pasoš?

Srpski pasoš bez vize svojim nosiocima omogućuje ulazak u 140 zemalja, a u toku su razgovori o uspostavljanju bezviznog režima sa još 30 zemalja, što bi uskoro moglo da ga rangira među najmoćnije na svetu.

Izjavio je to danas generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Dušan Kozarev koji je precizirao da je putni dokument Srbije trenutno po indeksu snage pasoša među 35 najmoćnijih u svetu.

Cilj – „magična cifra“ i među najboljima na svetu

„Sagledavamo mogućnost ukidanja viza sa još tridesetak dodatnih država, čime će naš pasoš, ako dostigne tu magičnu cifru od par desetina zemalja na 140 sa kojima već imamo bezvizni režim, biti jedan od najmoćnijih u svetu“, kazao je Kozarev za Tanjug.

On je precizirao da se po Henlijevom indeksu, na tabeli rangiranja snage pasoša – mereno po tome koliko „vrata“ u svetu bez viza otvara putna isprava, srpski pasoš nalazi na 35. mestu.

Najviši rang srpskog pasoša do sada

„To je ujedno i najviši rang koji je naš crveni pasoš dostigao, a trenutno bez vize nosiocima naših, običnih pasoša omogućuje ulazak u 140 zemalja širom sveta“, rekao je Kozarev i dodao da su među zemljama sa kojima se pregovara o uspostavljanju bezviznog režima i neke tradicionalno veoma popularne i značajne destinacije za građane Srbije.

U toku razgovori sa tridesetak država, uključujući i Veliku Britaniju

Pored zvaničnika i predstavnika tridesetak zemalja iz različitih delova sveta, o „beloj listi“ se pregovara i sa Ujedinjenim Kraljevstvom, kazao je Kozarev. On je ukazao i na Henlijev indeks po kojem se na prvom mestu liste rangiranih pasoša po moći nalazi Singapur čiji građani mogu da putuju bez vize u 193 zemlje. SAD su na 10. mestu, Kina na 64, a Rusija i Turska dele 49. mesto.

Novi bezvizni dogovori – primer Venecuele

Kozarev je naveo da sa velikim zadovoljstvom može da kaže da je u poslednjih mesec dana stupio na snagu bezvizni režim sa Venecuelom, tako da u Južnoj Americi ostaju još samo Gvajana i Paragvaj za koje su Srbima potrebne vize.

Planovi za Centralnu Ameriku i Karibe

„Što se tiče Centralnoameričkog basena, imamo zemlje kojima ne treba viza za EU, koje su na beloj Šengen listi, a mi primenjujemo belu Šengen listu i praktično sa njima po tom pitanju treba da uspostavimo bilateralni nivo odnosa“, rekao je Kozarev.

Samit Organizacije američkih država kao prilika za nove sporazume

Naglasio je da će i Samit Organizacije američkih država, na kojem će učestvovati i šef srpske diplomatije Marko Đurić, biti dobra prilika za uspostavljanje bezviznog režima sa određenim zemljama.

Dogovori se finalizuju – rezultati uskoro

Srbija bi, dodao je, u narednih nekoliko nedelja u okviru bilaterala sa zemljama Centralnoameričkog i Karipskog regiona trebalo da finalizuje određene dogovore.

On je naveo da za sada neće otkrivati detalje kako bi rezultat bio pozitivno iznenađenje za građane i naglasio da se nada da će dogovori nadmašiti planirana očekivanja.

Povratak na ugled starog pasoša SFRJ

Kozarev je podsetio da je čuveni stari crveni pasoš SFRJ sredinom osamdesetih bio u zenitu snage i da tada nije bilo potrebno vaditi vize za deo prostora sa kojim Srbija i danas ima tradicionalno dobre odnose, pre svega zbog Pokreta nesvrstanih.

O tome, između ostalog, svedoči i prošle godine održana velika konferencija na kojoj su učestvovali predstavnici skoro svih afričkih zemalja, a domaćin je bio predsednik Srbije.

Prepreke iz 90-ih i napori za obnovu saradnje

„Te veze postoje, tradicionalne su, posebno su jake međuljudske i poslovne veze i u političkom smislu obično smo na istoj strani u međunarodnim organizacijama, ali zbog ’90-ih, ratova i sankcija, kada su Srbima i Jugoslovenima uvođene vize, sada treba da rešavamo ono što nam je ostalo iz tog perioda.

Naravno, vodeći računa da u tom procesu sa jedne strane ne ispustimo prijateljstva, sopstvene interese, interese dobrog povezivanja ljudi, ali da sa druge strane ne ugrozimo put ka punopravnom članstvu u EU u smislu preuzetih obaveza da se uskladimo sa viznim režimom EU“, rekao je Kozarev.

Afrika više nije „slobodna zona“ kao u vreme SFRJ

Dodao je da to što je nekada bilo karakteristično za pasoš SFRJ u vreme zenita – da se sa pasošem putuje bez viza u celu Afriku – danas nije slučaj, jer se sve afričke zemlje ne nalaze na beloj Šengen listi.

„Ali tamo gde se može, trudimo se da uspostavimo bezvizni režim ili da ga obnovimo“, kazao je on i naglasio da se sa zemljama koje su na beloj Šengen listi generalno radi na tome da se konstatuje činjenica da nema razloga da postoje međusobne prepreke za putovanja.

E-vize kao korak ka modernizaciji

Kozarev je naglasio da je Srbija napravila veliki korak kada je reč o e-vizama i podsetio da su prvi putnici – državljani Lesota – sa e-vizama početkom nedelje stigli na aerodrom Nikola Tesla.

Izvor: Nezavisne novine, Tanjug

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.