Početna » Geoanalitika » Hoće li Kina i SAD ući u trgovinski rat?

Kina odgovorila na uvođenje carina

Hoće li Kina i SAD ući u trgovinski rat?

Kina je u utorak uvela carine na uvoz iz SAD-a kao brzi odgovor na nove američke carine na kinesku robu, obnavljajući trgovinski rat između dve vodeće svetske ekonomije dok je predsednik Donald Tramp pokušavao kazniti Kinu jer nije zaustavila dotok nedozvoljenih droga. Podsećamo, Trampov dodatni carinski namet od 10% na sav kineski uvoz u SAD stupio je na snagu u utorak.

U roku od nekoliko minuta, kinesko Ministarstvo finansija saopštilo je da će uvesti namete od 15% za američki ugalj i LNG i 10% za sirovu naftu, poljoprivrednu opremu i neke automobile. Nove carine na američki izvoz počeće 10. februara, saopštilo je ministarstvo.

Odvojeno, kinesko Ministarstvo trgovine i njegova Carinska uprava saopštili su da zemlja nameće kontrolu izvoza volframa, telura, rutenijuma, molibdena i predmeta povezanih s rutenijumom kako bi „zaštitila interese nacionalne bezbednosti“.

Suspendovane carine Meksiku i Kanadi, ali ne i Kini

Tramp je u ponedeljak suspendovao svoju pretnju carinama od 25% za Meksiko i Kanadu u poslednji trenutak, pristajući na 30-dnevnu pauzu u zamenu za ustupke na granici i kontroli kriminala sa dve susedne zemlje. Međutim, takva odgađanja za Kinu nije bilo, a portparol Bele kuće rekao je da Tramp neće razgovarati s kineskim predsednikom Si Đinpingom do kraja nedelje.

Tokom svog prvog mandata 2018. godine, Tramp je pokrenuo brutalni dvogodišnji trgovinski rat s Kinom zbog njenog ogromnog trgovinskog suficita u SAD-u, s izjednačenim carinama na stotine milijardi dolara vrednu robu koja je uzdrmala globalne lance snabdevanja i nanela štetu svetskoj ekonomiji.

Kako bi okončala taj trgovinski rat, Kina je 2020. godine pristala potrošiti dodatnih 200 milijardi dolara godišnje na američku robu, ali je plan izbačen iz kolosijeka zbog pandemije COVID-19 i njen se godišnji trgovinski deficit povećao na 361 milijardu dolara, prema podacima kineske carine objavljenim prošlog meseca. O tome izveštava saudijski medij Ašarq Al-Awsat.

„Trgovinski rat je u ranoj fazi pa je verovatnoća daljih carina velika“, rekao je Oksford Ekonomiks u belešci nakon što je smanjio svoju prognozu ekonomskog rasta Kine.

Tramp je upozorio da bi mogao dodatno povećati carine za Kinu ako Peking ne zaustavi dotok fentanila, smrtonosnog opioida, u Sjedinjene Američke Države. „Nadajmo se da će nam Kina prestati slati fentanil, a ako ne, carine će biti značajno veće“, rekao je u ponedeljak.

Kina je fentanil nazvala američkim problemom i rekla da će osporiti carine u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i preduzeti druge protumere, ali je takođe ostavila otvorena vrata za pregovore.

Olakšanje u Kanadi i Meksiku

U Otavi i Meksiko Sitiju, kao i na globalnim finansijskim tržištima, osetilo se olakšanje nakon dogovora za izbegavanje velikih carina za Kanadu i Meksiko. I kanadski premijer Džastin Trudo i meksička predsednica Klaudija Šenjbaum izjavili su da su se složili pojačati napore za nadzor granice kao odgovor na Trampov zahtev da se suzbije imigracija i krijumčarenje droge. To bi pauziralo carine od 25% koje su trebale stupiti na snagu u utorak na 30 dana.

Kanada je pristala rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje granice sa Sjedinjenim Državama i pokrenuti zajedničke napore u borbi protiv organizovanog kriminala, krijumčarenja fentanila i pranja novca. Meksiko je pristao pojačati svoju severnu granicu sa 10.000 pripadnika Nacionalne garde kako bi zaustavio protok ilegalne migracije i droge. Sjedinjene Države takođe su se obavezale sprečiti trgovinu oružjem velike snage u Meksiko, rekla je Šenjbaum.

„Kao predsednik, moja je odgovornost osigurati sigurnost SVIH Amerikanaca i upravo to činim. Vrlo sam zadovoljan ovim početnim ishodom“, poručio je Tramp na društvenim mrežama.

Nakon telefonskog razgovora s oboje čelnika, Tramp je rekao da će tokom narednog meseca pokušati pregovarati o ekonomskim sporazumima s dva najveća američka trgovinska partnera, čija su privreda postala teško isprepletena sa Sjedinjenim Državama otkako je postignut značajan sporazum o slobodnoj trgovini 1990-ih.

EU sledeća meta?

Tramp je u nedelju sugerisao da će 27-članica Evropska unija biti njegova sledeća meta, ali nije rekao kada. Čelnici EU-a na neformalnom samitu u Briselu u ponedeljak su rekli da će Evropa biti spremna uzvratiti ako SAD uvede carine, ali su takođe pozvali na razum i pregovore. SAD je najveći trgovinski i investicioni partner EU-a.

Tramp je tokom vikenda priznao da bi njegove carine mogle prouzrokovati kratkoročnu bol američkim potrošačima, ali kaže da su potrebne za suzbijanje imigracije i trgovine narkoticima te za podsticanje domaće industrije.

Carine, kako je prvobitno planirano, pokrile bi skoro polovinu celokupnog američkog uvoza i zahtevale bi od Sjedinjenih Država više nego udvostručenje sopstvene proizvodne proizvodnje kako bi pokrile jaz – što je neizvodljiv zadatak u kratkoročnom periodu, napisali su analitičari ING-a.

Izvor: Geopolitika

Pripremila redakcija Kompas info
Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.