Početna » Kultura » Branimir Ćosić: Romansijer koji je obeležio međuratnu epohu

Branimir Ćosić: Romansijer koji je obeležio međuratnu epohu

Životna i stvaralačka putanja srpskog književnika i novinara Branimira Brana Ćosića ostala je zabeležena kao jedna od najtragičnijih u međuratnoj srpskoj književnosti. Rođen 1. septembra 1903. godine u mačvanskom selu Štitar kod Šapca u učiteljskoj porodici, Branimir Ćosić je rano ostao bez oca Dragomira. Brigu o njegovom odrastanju i obrazovanju preuzela je majka Darinka, učiteljica i dečji pisac, koja ga je kroz svu težinu odrastanja usmeravala ka književnosti.

Osnovnu školu učio je u Kraljevu i Beogradu, a dalje školovanje nastavio u Trećoj beobrgadskoj gimnaziji. Njegovo detinjstvo žestoko je prekinuto Prvim svetskim ratom i austrijskom okupacijom Beograda, što je kasnije postalo jedna od glavnih tema njegovog stvaralaštva. Već tokom gimnazijskih dana počinje njegova borba sa teškom bolešću, kada je prvi put oboleo od tuberkuloze. Zbog zdravstvenih problema dugo je boravio u sanatorijumima u Srbiji, Sloveniji, Švajcarskoj i Francuskoj. Iako je upisivao Pravni i Filozofski fakultet u Beogradu, kao i Univerzitet u Lozani i Sorbonu u Parizu, bolest i posvećenost novinarstvu sprečile su ga da studije privede kraju.

Uprkos zdravstvenim i materijalnim nedaćama, Ćosić je aktivno radio kao novinar i pisac u Beogradu. Njegov novinarski angažman suočio ga je sa tamnim stranama društva i podstakao na kritičko posmatranje političkih i socijalnih prilika međuratnog doba. Književni proboj ostvario je delom „Deset pisaca – deset razgovora” iz 1931. godine, zbirkom intervjua sa vodećim piscima tog vremena poput Miloša Crnjanskog, Bore Stankovića, Milana Rakića i Stanislava Vinavera, čime je postavio temelje žanru književnog intervjua u domaćoj književnosti.

Vrhunac njegovog stvaralaštva predstavlja roman „Pokošeno polje”, koji se smatra jednim od najznačajnijih dela srpskog urbanog realizma. Roman je podeljen u dva dela: prvi je autobiografski prikaz oduzetog detinjstva i strahota okupacije tokom Prvog svetskog rata, dok drugi deo slika posralu moralnu i političku stvarnost međuratnog Beograda. Pritisnut bolešću, Ćosić je spalio svoje ranije rukopise da bi se potpuno posvetio ovom remek-delu, koje mu je obezbedilo trajno mesto u istoriji srpske književnosti, piše Distrikt.rs.

Nakon što je u leto 1933. godine završio roman i započeo gradnju kuće planirajući ženidbu sa verenicom Milicom Zarić, zdravlje mu se naglo pogoršalo. Prehlada tokom proslave izlaska knjige bila je kobna, te je Branimir Ćosić preminuo 29. januara 1934. godine u 31. godini života. Danas se Legat Branimira Ćosića sa obimnom prepiskom i rukopisima čuva u Muzeju grada Beograda, dok se njegova lična biblioteka nalazi u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”. Njegova dela prevedena su na više svetskih jezika, ostavivši neizbrisiv trag u srpskoj kulturnoj baštini.

Povezani članci:

Portal Kompas Info posebnu pažnju posvećuje temama koje se tiču društva, ekonomije, vere, kulture, istorije, tradicije i identiteta naroda koji žive u ovom regionu. Želimo da vam pružimo objektivan, balansiran i progresivan pogled na svet oko nas, kao i da podstaknemo na razmišljanje, diskusiju i delovanje u pravcu boljeg društva za sve nas.